Iako je komandant Centralne komande vojske Sjedinjenih Američkih Država, admiral Bred Kuper, javno tvrdio da je u američkoj operaciji „Epski bes” uništeno 90 odsto iranske vojne industrije, tajni obaveštajni podaci to direktno demantuju.
Prema izvorima iz obaveštajne zajednice, šteta je iranske kapacitete vratila unazad tek za nekoliko meseci, a ne godina, kako to tvrdi Pentagon, objavio je CNN.
Tokom šestonedeljnog primirja koje su SAD i Iran dogovorili početkom aprila, Iran je uspeo da obnovi ključne vojne kapacitete oslabljene američko-izraelskim vazdušnim udarima. Obaveštajni podaci pokazuju da Teheran ubrzano obnavlja uništene raketne položaje, lansere i proizvodne pogone.
Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo
Procenjuje se da bi Iran mogao potpuno da obnovi proizvodnju napadačkih bespilotnih letelica u roku od samo šest meseci. Ovi podaci jasno ukazuju na to da dugoročni efekti zapadnih vazdušnih udara nisu postigli željeni rezultat te da je iranski vojni vrh uspeo da sačuva vitalni deo svojih snaga.
Uprkos intenzivnoj vazdušnoj kampanji SAD-a i Izraela, Iran i dalje poseduje oko 50 odsto ukupnih zaliha dronova, što znači da i dalje raspolaže hiljadama letelica. Prvobitne procene da je u udarima preživela polovina iranskih raketnih lansera u međuvremenu su podignute na dve trećine. Razlog leži u tome što su Iranci iskoristili primirje kako bi otkopali i osposobili lansere koji su nakon napada ostali zatrpani u podzemnim bazama, ali nisu uništeni.
Pročitajte još
Istovremeno, gotovo celokupan arsenal krstarećih raketa za obalsku odbranu ostao je netaknut, budući da američka vazdušna kampanja nije bila usmerena na te ciljeve. Te rakete i dalje predstavljaju direktnu pretnju pomorskom saobraćaju u strateški važnom Ormuskom moreuzu, što Teheranu omogućava zadržavanje snažne poluge uticaja u regionu.
Foto: Aleksandr Gusev/Zuma Press/Profimedia
Glavni razlog za ovako brz oporavak jeste činjenica da američko-izraelski udari nisu naneli štetu u meri u kojoj su se Vašington i Tel Aviv nadali, pa iranska obnova ne kreće od nule. Proces ubrzava i spoljna podrška, pri čemu obaveštajni izvori posebno ističu ulogu Rusije te Kine, koja Iran snabdeva komponentama za proizvodnju projektila. Tu saradnju sa Pekingom javno je potvrdio i izraelski premijer Benjamin Netanjahu, dok je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova te optužbe odbacilo kao neutemeljene, objavio je CNN.
Obnova ovih vojnih kapaciteta zadržava Iran na poziciji stalne opasnosti za američke saveznike u regionu. Pitanje je ključno jer je američki predsednik Donald Tramp javno zapretio nastavkom bombardovanja ako se ne postigne dogovor o okončanju rata, navodeći da je već bio na korak od ponovnog pokretanja vazdušnih operacija. Portparol Pentagona odbio je da komentariše obaveštajne podatke za CNN, istakavši tek da američka vojska poseduje sve potrebne kapacitete za zaštitu svojih interesa kada i gde to predsednik odluči.