Kirilo Budanov (40) najveći je deo aktuelnog rata Rusije i Ukrajine, ako ga računamo od 24. februara 2022, proveo kao šef vojnoobaveštajne agencije Ukrajine GUR. I na toj poziciji je vrlo brzo postao jedan od ljudi koje Rusi najviše prezru.

Prema izvorima iz ukrajinskih vlasti, na Budanova je pokušano više od deset atentata samo do kraja 2023. godine, a u jednom slučaju teškim metalima, verovatno ubačenim u hranu, otrovana je i njegova supruga Marijanna Budanova.

Sve to nije sprečilo Budanova, koji je ostao trn u oku Kremlja, dobrim delom i zbog svojih otvorenih pretnji Rusima kroz zapadne medije, preko intervjua za Bi-Bi-Si ili specijalizovane vojne portale poput The War Zone.

Kada je u velikom korupcijskom skandalu prošle godine pao dotad neprikosnoveni šef Kancelarije predsednika Ukrajine, Andrij Jermak, Budanov je na kraju isplivao kao osoba koja će ga naslediti na funkciji koja je de fakto postala sinonim za "čoveka broj 2" u državi.

Foto: Volodymyr Tarasov/Sipa Press/Profimedia

Jermak

"Provokator"

Stoga, kad Budanov nešto govori, čak i kad je to manje odraz realnog stanja, a više namerna provokacija, kao što je, recimo, dugo tvrdio da je "pitanje vremena kada će Kijev vratiti Krim", postoje razlozi da ga ljudi slušaju.

U nedavnom javljanju za ukrajinski Kijev Independent Budanov je tako na pitanje njihovih novinara poručio kako je "realan cilj da se rat Rusije protiv Ukrajine završi pre kraja zime 2026." Time je zapravo potvrdio sličnu izjavu svog šefa, predsednika Volodimira Zelenskog, koji je nedavno poručio kako će "prozor" za sklapanje mira sa Moskvom ostati otvoren do zime.

Foto: Ukrinform/Shutterstock Editorial/Profimedia

Budanov

- Predsednik nam je dao zadatak da okončamo ovaj rat što je pre moguće. Mogu da potvrdim da je to zaista njegov cilj, zaustaviti sukob pre zime - rekao je Budanov.

Dodao je kako postoji niz faktora "koji sugerišu da postoji nada kako će Rusija pristati na neke predloge" o kraju rata. Ipak, nije objasnio detaljnije koji bi to faktori mogli biti.

Iako je Budanov ovaj put "u liniji" sa tvrdnjama Zelenskog, treba napomenuti kako je ovaj bivši šef obaveštajaca tokom rata izneo niz hrabrih predviđanja od kojih se većina nije ostvarila.

Foto: YURIY DYACHYSHYN/AFP/Profimedia

 

Međutim, istina je da zaista postoji nekoliko faktora koji sugerišu da je ovaj rat sve teže podnošljiv za obe strane – Rusi terorišu ukrajinske gradove nikad jačim napadima, Kijevu i dalje nedostaje ljudstva za rat, civilno stanovništvo već je vidno iscrpljeno, a sredstva za vođenje rata su, čak i uz pomoć EU i novi kredit od 90 milijardi evra, i dalje premala za sve što Ukrajini treba.

S druge strane, Ukrajinci napadima na energetska postrojenja Rusima oduzimaju više potencijalne zarade od nafte nego ikad ranije, ruska ekonomija izgubila je inicijalni zamah koji joj je dala vojna potrošnja i sad se suočava sa nizom strukturnih problema, a na bojištima, prema zapadnim izvorima, Rusi trpe gubitke koji su jednaki ili veći od stope regrutovanja.

Uprkos svemu tome, ozbiljnih pregovora obe strane o kraju rata trenutno nema, nego pre svega vlada utisak da i Rusija i Ukrajina nastoje da ostvare što povoljnije pozicije za njihov početak.

BONUS VIDEO: