Nakon što su 1941. godine Nemci napali Sovjetski Savez, među Saveznicima su počeli pregovori o tome kako da rasterete Staljina i njegovu vojsku i otvore novi front. Nakon zime 1942. godine pokazalo se da nemačka vojska ipak nije nepobediva, ali Čerčil je napominjao da bi oslobađanje Evrope trebalo da krene sa juga.

Smatrao je italijansku vojsku puno manjom pretnjom nego Hitlerovu, a Saveznici su upravo bili osvojili celu Severnu Afriku. 

Na današnji dan 1944. počinje operacija Overlord, odnosno iskrcavanje u Normandiju.

Otvara se novi front – Englezi žele napad sa Balkana, ali Amerikanci ne daju

Premda je Italija kapitulirala već 1943. godine, Amerikanci su ipak hteli da otvore novo bojište na zapadu Evrope. Smatrali su da bi preko Britanskih ostrva mogli lako da izvedu uspešan desant i preuzmu obale Normandije. Čerčil je bio protiv te ideje. Prvi razlog bio je što nije hteo novi front blizu britanskog kopna.

Nemački bombarderi konstantno su tukli po engleskim gradovima i znao je da bi u slučaju poraza Velika Britanija bila izložena još većem pritisku nemačke vojske.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

Vojnici britanske 22. nezavisne padobranske čete, 6. vazdušno-desantne divizije, dobijaju instrukcije za invaziju, 4-5. jun 1944.

Drugi razlog bio je puno kompleksniji, ali objašnjava Čerčilov bistar um. Vinston je hteo da otvori balkanski front kako bi u periodu nakon rata Velika Britanija i SAD mogli da spreče Sovjetski Savez da okupira zemlje na Balkanu i uspostavi komunističku vlast. Međutim, Amerikanci su već godinama planirali napad sa zapada, a kako su činili veći deo komande, na kraju je odlučeno da će krenuti na Normandiju.

Američki komandant, a kasnije i predsednik, Dvajt Ajzenhauer originalno je zamislio iskrcavanje 4. juna, ali je zbog lošeg vremena operacija odložena za prvi sledeći dan kada će vreme to dozvoliti. Amerikanci su takođe želeli da izvedu operaciju tokom punog meseca i kada plima bude najveća kako bi sebi olakšali iskrcavanje. Šestog juna vremenski uslovi su bili povoljni i saveznička vojska je krenula prema Normandiji.

Najveći pomorski desant u istoriji

Više od 130.000 ljudi stiglo je u Normandiju pomorskim putem, a još 25.000 ljudi učestvovalo je putem vazdušnih jedinica. Iskrcavanje je pratila masovna mornarica koja je tukla po utvrđenim bazama postavljenim duž obale.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

Gomilanje snaga na plaži Omaha: trupe i oprema 2. pešadijske divizije SAD kreću se u unutrašnjost prema Sen Loran sir Mer 1. dana, 7. juna 1944.

Operacija je bila podeljena na pet različitih operacija, od kojih su najkrvavije bile one na plaži Omaha i kod grada Kana. Na plaži Omaha sukobile su se američka i nemačka vojska uz veliki broj žrtava sa obe strane. Kod grada Kana takođe se vodila krvava bitka koju su predvodili Britanci. Nemačka je originalno mislila da će se Saveznici iskrcati upravo blizu Kana, pa su tamo bili bolje pripremljeni.

Nezavisno od velikog broja žrtava, do kraja dana Saveznici su uspeli da osiguraju normandijske plaže kako bi preselili još milion vojnika sa britanskog kopna na evropsko. Hitler je, uz ceo debakl na istočnom frontu, sada morao da misli i na milione vojnika u Francuskoj. Operacija Overlord službeno je završena u avgustu, a do tada su oslobođeni brojni francuski gradovi, kao i Pariz, koji su Nemci izgubili 25. avgusta 1944. godine.

Nakon iskrcavanja u Normandiji, svima je bilo jasno da će se rat završiti nemačkim porazom. Sovjeti su napredovali sa istoka, rapidno oslobađajući brojne gradove, a isto su radili i Saveznici sa zapada.

Foto: Vikipedija/Javno vlasništvo

Kanadski vojnici sa zarobljenom nacističkom zastavom

Nemačka će kapitulirati u maju sledeće godine, a zadnja epizoda Drugog svetskog rata potrajaće još do kraja leta, kada će SAD isprobati svoje novo oružje i kompletno devastirati dva japanska grada - Hirošimu i Nagasaki.

BONUS VIDEO: