Francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc „došli su do zajedničke procene da kompanije neće moći da se dogovore”, rekao je zvaničnik u Berlinu za agenciju Frans pres, dodavši da su lideri „priznali tu stvarnost”, piše Gardijan.

Projekat pod nazivom Budući borbeni vazdušni sistem (FCAS) pokrenuli su 2017. godine Makron i tadašnja nemačka kancelarka Angela Merkel. Cilj je bio da se do 2040. godine zamene francuski avioni Rafal kao i Eurofajteri koje koriste Nemačka i Španija.

Međutim, projekat vredan 100 milijardi evra od samog početka bio je opterećen nesuglasicama između francuske kompanije Daso Avijasio (Dassault Aviation) i evropske vazduhoplovne grupacije Erbas (Airbus), koja je zastupala nemačke i španske interese.

Glavni spor vodio se oko vođstva i kontrole nad razvojnim programom.

Foto: NICOLAS MESSYASZ/Sipa Press/Profimedia

 

„Sve države članice EU nemaju iste zahteve za vojnom opremom”

Daso je insistirao na tome da bude vodeći partner u razvoju aviona kako bi zaštitio svoju intelektualnu svojinu, dok se Erbas zalagao za ravnopravnije partnerstvo koje bi uključivalo značajan prenos tehnologije. Pariz i Berlin takođe su se sukobljavali oko tipa aviona.

Francuska je tražila jedinstveni evropski model, dok je Nemačka tvrdila da njene potrebe nisu iste jer francuski avioni moraju da nose nuklearno oružje i da sleću na nosače aviona. Kancelar Merc je i ranije javno dovodio u pitanje da li razvoj borbenog aviona šeste generacije sa posadom i dalje ima smisla za nemačke vazdušne snage.

Isticao je da sve države članice EU nemaju iste zahteve za vojnom opremom. Napuštanje projekta FCAS težak je udarac naporima evropskih zemalja da tešnje sarađuju na odbrani, naročito nakon decenije nedovoljnog ulaganja i suočavanja sa neprijateljski nastrojenom Rusijom i sve nepouzdanijim SAD.

 

 

Odluku će objaviti u petak?

Program je, osim borbenog aviona koji je bio u središtu spora, uključivao i razvoj dronova kao i visokosigurnosnog borbenog oblaka podataka (cloud). Evropski izvori rekli su za Rojters da je moguće da se razvoj poslednja dva elementa nastavi.

- Prava srž FCAS-a nastaviće da se razvija kao evropski sistem - potvrdio je izvor iz nemačke vlade takođe za AFP, opisujući ga kao „nervni sistem koji umrežava avione, dronove i druge komponente u integrisanu celinu”.

Prema nemačkim vladinim izvorima, Merc i Makron razgovarali su o odluci da se u petak objavi kraj problematičnog projekta, na marginama samita lidera EU i Zapadnog Balkana u Crnoj Gori. Obojica su prethodno bezuspešno pokušavala da uvere Erbas i Daso da postignu dogovor.

Foto: Jeanne Accorsini/Sipa Press/Profimedia

 

Šef Dasoa istrajao u tome da kompanija može sama da vodi projekat

Međutim, uprkos poslednjim naporima da se projekat spasi i javnim izjavama da su odlučni u njegovom uspehu, jaz između Pariza i Berlina postajao je poslednjih meseci sve jasniji.

U martu su imenovana dva posrednika, po jedan iz svake zemlje, sa zadatkom da osmisle predloge za spas inicijative, ali u tome nisu uspeli.

Foto: KAY NIETFELD/AFP/Profimedia

 

Šef Dasoa istrajao je na tome da kompanija može sama da vodi projekat i da ne želi da se njime „suupravlja”. Iz Makronovog kabineta nije bilo komentara. Budući da se francuski izbori održavaju sledeće godine, smatra se da je Parizu važan neki oblik pozitivnog ishoda za jedan od ključnih projekata. Ni Daso ni Erbas juče nisu odmah dali komentar.

BONUS VIDEO: