Projekat predviđa puštanje desetina miliona laboratorijski uzgojenih komaraca u delovima Sjedinjenih Država, a odluka bi mogla da utiče na način borbe protiv jedne od najopasnijih bolesti koje prenose insekti.

Reč je o inicijativi kompanije koja se razvija u okviru programa "Debug", a koja je sada stigla pred Agenciju za zaštitu životne sredine (EPA), koja razmatra da li da odobri puštanje do 16 miliona komaraca godišnje u Kaliforniji i Floridi tokom perioda od dve godine.

Ako projekat dobije zeleno svetlo, ukupna brojka mogla bi da dostigne 32 miliona insekata, a javna rasprava o ovom pitanju traje do 5. juna, nakon čega se očekuje konačna odluka federalnih vlasti.

Foto: Daniel Heuclin/Nature Picture Library/Profimedia

 

Smanjenje populacije komaraca koji prenose opasne bolesti

Prema dostupnim informacijama, projekat je deo šireg istraživačkog programa koji kombinuje biologiju, automatizaciju, analizu podataka i veštačku inteligenciju, a cilj mu je smanjenje populacije komaraca koji prenose opasne bolesti poput denga groznice, Zika virusa, čikungunje, žute groznice i malarije.

Posebna pažnja u projektu posvećena je vrsti Aedes aegypti, koja se smatra glavnim prenosiocem ovih bolesti i odgovornom za najveći broj infekcija u svetu.

Kako funkcioniše sistem

Sistem koji Gugl razvija zasniva se na laboratorijskom uzgoju isključivo mužjaka komaraca, koji ne ujedaju ljude i ne prenose bolesti. Ovi mužjaci se uzgajaju zajedno sa prirodnom bakterijom Wolcbachia, koja ometa normalno razmnožavanje. Kada se takvi mužjaci pare sa ženkama u prirodi, jaja koja nastaju ne mogu da se razviju, čime se, kako navodi kompanija, populacija postepeno smanjuje iz generacije u generaciju.

Foto: Daniel Heuclin/Nature Picture Library/Profimedia

 

 

Iza projekta stoji ideja da se umesto tradicionalnih metoda kontrole, poput pesticida koji vremenom gube efikasnost i mogu imati štetne posledice po životnu sredinu, koristi biološki pristup uz podršku naprednih tehnologija.

Gugl u ovom procesu koristi i veštačku inteligenciju, kao i senzore i automatizovane sisteme, kako bi se precizno odredilo razdvajanje mužjaka od ženki, ali i definisale tačne lokacije i količine u kojima bi komarci bili puštani u prirodu.

Program je već imao testnu primenu u Singapuru

Iako se projekat danas povezuje sa Guglom, on je prvobitno razvijen u okviru Verily Health, kao deo takozvanih "moonshot" inicijativa unutar laboratorije Gugl X. Kasnije je program prešao u potpunosti pod okrilje Gugla, nakon što je kompanija krajem 2024. godine preuzela kontrolu nad projektom.

Program je već imao testnu primenu u Singapuru, koji je postao prvi međunarodni centar ovog istraživanja. Tamo su, prema podacima lokalne agencije za zaštitu životne sredine, rezultati pokazali smanjenje populacije komaraca Aedes aegypti za između 80 i 90 odsto, dok je broj slučajeva denga groznice opao za više od 70 odsto u periodu od šest do 12 meseci.

U maju je Gugl najavio dalje širenje programa u Singapuru, uz ocenu da dosadašnji rezultati daju podsticaj za nastavak istraživanja i primenu u drugim delovima sveta.

Kako je naveo Linus Upson, koordinator projekta, cilj je da se tehnologija iskoristi za proizvodnju i kontrolisano puštanje komaraca u zajednicama koje se najviše suočavaju sa teretom bolesti koje prenose insekti.

- Uspeh u Singapuru daje nam poverenje da idemo dalje - poručio je Upson.

(Stiripesurse)

BONUS VIDEO