Porodice nestalih godinama su čekale odgovore. Slučajevi su isprva u vojnoj administraciji bili tretirani kao obična dezerterstva, ipak istraga sada upućuje na moguću zastrašujuću kriminalnu operaciju.
Najgori scenario kojeg su se porodice pribojavale potvrđen je u ponedeljak, 27. jula 2026. Genetičke analize kostiju pronađenih krajem maja u departmanu Buš du Ron pokazale su da pripadaju Žaku Pakesu, mornaru iz Nove Kaledonije koji je nestao u maju 2022, i Majku Ginestu, pripadniku Legije stranaca sa Tahitija kojem se svaki trag izgubio u maju 2023, prenosi sajt planet.fr.
Prema informacijama tužilaštva u Tulonu, ljudski ostaci pronađeni su na dvema različitim lokacijama. Do otkrića se došlo zahvaljujući informacijama koje je jedan od osumnjičenih dao tokom nedavnih ispitivanja. Istražitelji sada pokušavaju da utvrde tačne okolnosti njihove smrti, a u regiji bi mogle biti sprovedene dodatne pretrage kako bi se utvrdilo postoje li i druge zakopane žrtve.
Pravosudne vlasti odmah su obavestile porodice da je okončano njihovo višegodišnje, mučno čekanje. Nestanak Majka Ginesta mesecima je bio vođen kao obično dezerterstvo, što je polinezijska senatorka Lana Tetuanui tokom obraćanja francuskom Senatu oštro kritikovala i opisala kao „jezivo“.
Foto: Profimedia
Istraga je sada dobila potpuno novu kriminalnu dimenziju, a slučaj je zvanično prekvalifikovan u ubistvo i trgovinu ljudima koju je počinila organizovana grupa. Otvorena su i pitanja o početnom postupanju vojne hijerarhije prema tim neobjašnjivim nestancima, dok su se porodice same borile da institucije prepoznaju ozbiljnost situacije.
Pročitajte još
Istraga koju sprovodi istražno odeljenje pomorske žandarmerije iz Tulona usmerena je na porodicu Akau Vegi-Ving. Prema navodima iz istražnog spisa, grupa poreklom iz Okeanije ciljano je tražila pripadnike vojske iz francuskih prekomorskih područja koji su tek bili raspoređeni u kontinentalnoj Francuskoj. Istražitelji opisuju razrađenu zamku koja se temeljivala na organizovanju tahitijskih zabava ili lažnim ponudama privremenog smeštaja. Žrtvama bi potom bili oduzeti lični dokumenti, mobilni telefoni i sredstva plaćanja, nakon čega bi u potpunosti pale pod nadzor svojih otmičara. Takav način delovanja iskorišćavao je geografsku i emocionalnu izolovanost mladih regruta koji su se nalazili hiljadama kilometara daleko od svojih domova i uobičajenog okruženja.
Razmere navodnih krivičnih dela mogli bi biti izuzetno veliki. Žandarmi su već evidentirali najmanje sedam drugih identifikovanih žrtava koje su između 2011. i 2025. navodno bile izložene zatočenju, fizičkom nasilju i finansijskim iznudama. Sumnje su ponajviše usmerene na 52-godišnju ženu poznatu pod nadimkom Malija, koju je više svedoka označilo kao središnju osobu i glavnu organizatorku mreže. Istražitelje zanima i psihološki profil žene za koju sumnjaju da je više od decenije uspevala da održava takvu organizaciju bez ozbiljnije intervencije nadležnih službi.
Foto: CLEMENT MAHOUDEAU/AFP/Profimedia
Suočene sa razmerima ovog slučaja, pravosudne vlasti strahuju da bi moglo postojati još neprijavljenih nestanaka i skrivenih žrtava. Tulonski državni tužilac Rafael Baland pozvao je javnost da pomogne u pronalasku drugih osoba poreklom sa pacifičkih ostrva koje su tokom poslednjih 15 godina boravile na području Vara.
– Tužilaštvo u Tulonu i dalje poziva svedoke da se jave kako bi se prikupile informacije o drugim nestancima osoba poreklom sa pacifičkih ostrva – poručio je Baland u službenom saopštenju objavljenom u julu 2026.