Pande, mužjak po imenu Ping Ping i ženka Fu Šuang, stigle su u nedelju letom kompanije „FedEx“ iz Čengdua, na jugozapadu Kine. One su treći par pandi koji je stigao u SAD u poslednje dve godine, a njihov dolazak izazvao je veliku pažnju, prenosi „CNN“.

– Presrećni smo što možemo da poželimo dobrodošlicu Ping Pingu i Fu Šuang i ne možemo biti uzbuđeniji što ćemo tu radost u narednim nedeljama podeliti sa našim članovima, gostima, gradom i celom zajednicom – rekao je Rejmond B. King, predsednik i izvršni direktor „Zoo Atlanta“.

Foto: Depositphotos/ronniechua/leungchopan/silverjohn

 

Zoološki vrt je 2024. godine vratio u Kinu četiri pande koje su 25 godina živele u Atlanti, čime je okončan dotadašnji sporazum sa Kinom.

Nove pande doputovale su nakon gotovo 16-časovnog putovanja. Sa aerodroma Hartsfild-DŽekson prevezene su uz policijsku pratnju do zoološkog vrta.

Posetioci će, međutim, morati da sačekaju oko mesec dana da ih vide. Ping Ping i Fu Šuang najpre prolaze kroz rutinski karantin u novom kompleksu namenjenom džinovskim pandama.

Retke životinje postale simbol Kine

Pande su nekada nastanjivale veliki deo Kine, kao i delove severnog Mjanmara i Vijetnama, ali je njihovo stanište danas ograničeno na nekoliko planinskih područja u Kini.

Provincija Sičuan poznata je kao „domovina pandi“ i ima veliku mrežu rezervata i centara za njihov uzgoj. U Čengduškom centru živi više od 240 pandi, odnosno oko trećine svetske populacije ovih životinja koje žive u zatočeništvu.

Ping Ping je rođen 17. marta 2020. godine i, prema podacima kineske Nacionalne uprave za šumarstvo i travnjake, naročito je vešt u penjanju na drveće.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by CNN (@cnn)

 

Fu Šuang, čije ime znači „dvostruki blagoslov“, rođena je sedam meseci kasnije. NJena čuvarka opisala ju je kao pandu koja je „luda za medom“, dok je Ping Pinga nazvala hrabrim i blagim.

Čuvari su ovaj par izabrali uzimajući u obzir njihovu starost, zdravlje, genetiku i karakter, a postoji i nada da će moći prirodno da se pare.

Pola veka „panda diplomatije“

Pozajmljivanje pandi već decenijama predstavlja jedno od prepoznatljivih sredstava kineske diplomatije. Peking ih šalje u druge zemlje u okviru saradnje koja ima i diplomatski i kulturni značaj.

– DŽinovska panda bila je izaslanik prijateljstva između Kineza i Amerikanaca – rekao je kineski predsednik Si Đinping.

Tradicija slanja pandi u SAD počela je 1972. godine, nakon istorijske posete američkog predsednika Ričarda Niksona Kini.

 

 

Jedna od novih stanovnica Atlante nosi i simbolično ime. Ping Ping znači „mir“, a isto ime nosila je i prva panda koju je Mao Cedung poklonio Sovjetskom Savezu 1957. godine.

Pozajmica košta oko milion dolara godišnje po paru, navodi „CNN“, a svi mladunci koje Ping Ping i Fu Šuang eventualno dobiju na kraju će biti vraćeni u Kinu.

Dve džinovske pande stigle su u San Dijego u junu 2024. godine, a drugi par je kasnije iste godine stigao u Nacionalni zoološki vrt u Vašingtonu.

„Teško je reći zbogom“

Pre puta, Ping Ping i Fu Šuang proveli su mesec dana u karantinu i bili navikavani na transportne kutije, dug let i glasne zvukove.

NJihov odlazak posebno je teško pao čuvarki Fu Điji, koja je godinama brinula o njima.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by ABC News (@abcnews)

 

– Nakon što sam se toliko dugo brinula o njima... To je kao da odgajate sopstvenu decu. Na rođenju su jedva imali nešto više od 100 grama, a mi smo ih negovali dok nisu postali veliki i teški. Neću moći dugo da ih vidim, tako da je teško reći zbogom – rekla je ona za „CCTV“.

(CNN)

BONUS VIDEO