Pande, mužjak po imenu Ping Ping i ženka Fu Šuang, stigle su u nedelju letom kompanije „FedEx“ iz Čengdua, na jugozapadu Kine. One su treći par pandi koji je stigao u SAD u poslednje dve godine, a njihov dolazak izazvao je veliku pažnju, prenosi „CNN“.
– Presrećni smo što možemo da poželimo dobrodošlicu Ping Pingu i Fu Šuang i ne možemo biti uzbuđeniji što ćemo tu radost u narednim nedeljama podeliti sa našim članovima, gostima, gradom i celom zajednicom – rekao je Rejmond B. King, predsednik i izvršni direktor „Zoo Atlanta“.
Foto: Depositphotos/ronniechua/leungchopan/silverjohn
Zoološki vrt je 2024. godine vratio u Kinu četiri pande koje su 25 godina živele u Atlanti, čime je okončan dotadašnji sporazum sa Kinom.
Nove pande doputovale su nakon gotovo 16-časovnog putovanja. Sa aerodroma Hartsfild-DŽekson prevezene su uz policijsku pratnju do zoološkog vrta.
Posetioci će, međutim, morati da sačekaju oko mesec dana da ih vide. Ping Ping i Fu Šuang najpre prolaze kroz rutinski karantin u novom kompleksu namenjenom džinovskim pandama.
Pročitajte još
Retke životinje postale simbol Kine
Pande su nekada nastanjivale veliki deo Kine, kao i delove severnog Mjanmara i Vijetnama, ali je njihovo stanište danas ograničeno na nekoliko planinskih područja u Kini.
Provincija Sičuan poznata je kao „domovina pandi“ i ima veliku mrežu rezervata i centara za njihov uzgoj. U Čengduškom centru živi više od 240 pandi, odnosno oko trećine svetske populacije ovih životinja koje žive u zatočeništvu.
Ping Ping je rođen 17. marta 2020. godine i, prema podacima kineske Nacionalne uprave za šumarstvo i travnjake, naročito je vešt u penjanju na drveće.
Fu Šuang, čije ime znači „dvostruki blagoslov“, rođena je sedam meseci kasnije. NJena čuvarka opisala ju je kao pandu koja je „luda za medom“, dok je Ping Pinga nazvala hrabrim i blagim.
Čuvari su ovaj par izabrali uzimajući u obzir njihovu starost, zdravlje, genetiku i karakter, a postoji i nada da će moći prirodno da se pare.
Pola veka „panda diplomatije“
Pozajmljivanje pandi već decenijama predstavlja jedno od prepoznatljivih sredstava kineske diplomatije. Peking ih šalje u druge zemlje u okviru saradnje koja ima i diplomatski i kulturni značaj.
– DŽinovska panda bila je izaslanik prijateljstva između Kineza i Amerikanaca – rekao je kineski predsednik Si Đinping.
Tradicija slanja pandi u SAD počela je 1972. godine, nakon istorijske posete američkog predsednika Ričarda Niksona Kini.
Jedna od novih stanovnica Atlante nosi i simbolično ime. Ping Ping znači „mir“, a isto ime nosila je i prva panda koju je Mao Cedung poklonio Sovjetskom Savezu 1957. godine.
Pozajmica košta oko milion dolara godišnje po paru, navodi „CNN“, a svi mladunci koje Ping Ping i Fu Šuang eventualno dobiju na kraju će biti vraćeni u Kinu.
Dve džinovske pande stigle su u San Dijego u junu 2024. godine, a drugi par je kasnije iste godine stigao u Nacionalni zoološki vrt u Vašingtonu.
„Teško je reći zbogom“
Pre puta, Ping Ping i Fu Šuang proveli su mesec dana u karantinu i bili navikavani na transportne kutije, dug let i glasne zvukove.
NJihov odlazak posebno je teško pao čuvarki Fu Điji, koja je godinama brinula o njima.
– Nakon što sam se toliko dugo brinula o njima... To je kao da odgajate sopstvenu decu. Na rođenju su jedva imali nešto više od 100 grama, a mi smo ih negovali dok nisu postali veliki i teški. Neću moći dugo da ih vidim, tako da je teško reći zbogom – rekla je ona za „CCTV“.
(CNN)