Američki predsednik Donald Tramp rekao je da će puštanje rezervi dizela početi „odmah“, dok je G7 najavio da će značajna količina tog goriva biti plasirana na tržište u narednih 20 dana, a ostatak tokom naredna četiri meseca.
Odluka dolazi u trenutku kada se Tramp i Republikanska partija suočavaju sa pritiskom zbog rasta cena uoči izbora za Kongres 3. novembra, dok je podrška predsednikovom upravljanju ekonomijom pala na novi minimum, prema istraživanju „AP-NORC“.
Foto: Tschaen Eric/Pool/ABACA/Shutterstock Editorial/Profimedia, depositphotos/destinacigdem
Kako navodi „India News“, cene goriva u SAD i drugim zemljama rastu tokom osmomesečnog rata, a Tramp je više puta govorio da je taj trošak opravdan kako bi se sprečilo da Iran dođe do nuklearnog oružja.
Prosečna cena dizela u SAD u petak je iznosila 6,37 dolara po galonu, prema podacima „AAA“, nakon što je 22. septembra dostigla rekordnih 6,52 dolara. Rekordne cene dizela zabeležene su i u Evropi.
Francuska, koja trenutno predsedava G7, objavila je odluku nakon video-konferencije kojom je predsedavao francuski predsednik Emanuel Makron. G7 čine Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, uz predstavnike Evropske unije.
Pročitajte još
Najnovija odluka usledila je nakon martovskog dogovora članica Međunarodne agencije za energetiku o puštanju 426 miliona barela nafte i derivata iz rezervi kako bi se stabilizovalo tržište. Zemlje Evropske unije tada su se obavezale da obezbede oko 92 miliona barela, pri čemu je značajan deo bio usmeren na derivate poput dizela.
– Ova zajednička odluka i ovo jedinstvo trebalo bi da obore cene. Količine koje puštamo trebalo bi takođe da povećaju likvidnost tržišta i smanje cene – rekao je Makron.
Zašto je dizel toliko poskupeo
Pored rasta cene sirove nafte, među razlozima za poskupljenje dizela navodi se i odluka Rusije da zabrani izvoz nakon ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije, piše „India News“.
Evropa ne uvozi ruski dizel, ali kupci koji su se snabdevali iz Rusije, među kojima su Turska i zemlje Latinske Amerike, sada moraju da se takmiče sa evropskim zemljama za dostupne količine na tržištu.
Isporuke naftnih derivata od proizvođača iz Persijskog zaliva takođe su smanjene zbog ratnih razaranja i blokiranih izvoznih ruta.
Nakon objavljivanja odluke G7, cena američke nafte pala je za dva odsto. Međutim, Pavel Molčanov, analitičar investicione strategije kompanije „Raymond James“, ukazao je da nije jasno da li je najavljenih 100 miliona barela dodatna količina u odnosu na onu dogovorenu u martu ili predstavlja završni deo već postojeće obaveze.
G7 neće ograničavati međusobni izvoz energenata
Pojedini republikanci u SAD pozvali su Trampa da zabrani američki izvoz dizela kako bi se snizile cene na domaćem tržištu. G7 je, međutim, saopštio da su se članice dogovorile da međusobno ne ograničavaju izvoz energenata.
Analitičari tržišta nafte upozorili su da bi američka zabrana izvoza mogla kratkoročno da snizi cene, ali da bi kasnije mogla da proizvede suprotan efekat. Proizvodnja dizela, kako navode, ne može se značajno smanjiti bez istovremenog smanjenja ukupne proizvodnje rafinerija, što bi moglo da utiče i na snabdevanje benzinom.
Prema navodima francuske ambasade u SAD, Tramp je tokom noći razgovarao sa Makronom o rastu cena goriva i dostupnosti naftnih derivata, nakon čega je francuski predsednik u petak predsedavao video-konferencijom G7.
Zvaničnik Bele kuće, koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašćen da javno govori, naveo je da se Tramp takođe uključio u sastanak kako bi pregovarao o puštanju evropskih rezervi dizela na tržište.
Kako piše „India News“, Tramp je u četvrtak započeo ono što je nazvao 32-dnevnim maratonom mitinga, sa ciljem da pomogne svojoj stranci da zadrži kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom na novembarskim izborima.
Tramp je ove nedelje sebi dao ocenu „A plus“ za upravljanje ekonomijom, ali je priznao da njegova administracija „izuzetno loše radi na promociji“.
Odluka G7 ima za cilj da ublaži pritisak na tržištu goriva brzim puštanjem dizela i drugih naftnih derivata iz rezervi, dok vlade pokušavaju da odgovore na rast cena.