U najtežem napadu na aerodrom u Rijadu, u subotu, poginulo je 13 ljudi, a više od 300 ih je ranjeno. U ponedeljak uveče huti su preuzeli odgovornost za novi napad balističkom raketom na aerodrom Kralj Halid, a u onima prošle nedelje poginulo je troje saudijskih državljana, među njima pilot, a jedan avion je oštećen. Rijadski aerodrom inače ima više od 800 letova dnevno.

Sukob Saudijske Arabije i huta star je više od decenije. Pokret Ansar Alah, nastao 1990-ih u severnoj pokrajini Sada, u septembru 2014. zauzeo je glavni grad Sanu i proterao međunarodno priznatu vladu u egzil, a Saudijska Arabija je sledeće godine pokrenula vojnu intervenciju kako bi ih potisnula, istovremeno uvodeći blokadu područja pod hutističkom kontrolom.

Rat je prekinut primirjem pod okriljem UN-a 2. aprila 2022., ali krhko primirje urušilo se ovog leta, u senci američko-iranskog rata koji je počeo kad su SAD i Izrael napali Iran.

Neposredni povod bio je napad na aerodrom u Sani 13. jula kojim se htelo sprečiti sletanje iranskog aviona, a američki zvaničnik tvrdio je da je avion prevozio oružje, delove za rakete i vojne stručnjake namenjene hutima. Prestolonaslednik Muhamed bin Salman prethodno je za akciju dobio Trampovu podršku.

Huti su napad proglasili objavom rata i završetkom perioda deeskalacije, a u julu su proglasili pomorsku blokadu kraljevstva.

WIN MCNAMEE / Getty images / Profimedia

 

Nije ih lako uništiti

Iza toga stoje dublji razlozi. Huti traže kraj saudijskih pokušaja da kopnenom i ekonomskom blokadom izoluju veliki deo severnog Jemena pod njihovom kontrolom, a iako su saveznici Irana, imaju i sopstvenu agendu. Rijad, s druge strane, dugo smatra da letovi iz Irana služe za prevoz oružja i savetnika.

Rat sa Iranom dodatno je ojačao položaj huta jer je Saudijska Arabija nakon praktičnog zatvaranja Ormuza postala zavisna od izvoza preko Crvenog mora, koje huti mogu da ugroze. Otkad su zauzeli strateško ostrvo Perim na ulazu u Crveno more i lučki grad Mohu, nastoje da preuzmu nadzor nad moreuzom Bab el Mandeb.

Na papiru odnos snaga izgleda jasno. Vašington je nedavno odobrio prodaju 48 lovaca F-35 Saudijskoj Arabiji vrednu 24,3 milijarde dolara. Ipak vojni stručnjaci upozoravaju da tehnologija ne rešava problem.

Foto: Khaled ZIAD/AFP/Profimedia

 

Saudijci se skupim presretačima brane od znatno jeftinijih dronova i raketa, na velikom prostoru sa nizom ranjivih ciljeva, od aerodroma i rafinerija do naftovoda. Hutima je dovoljno da tek poneki projektil probije odbranu.

- Uništiti hute jednim potezom nije moguće - rekao je Dejl Bakner, bivši pripadnik američkih specijalnih snaga i direktor bezbednosne kompanije Global Guardian, objašnjavajući da su huti pokretni, ukopani u planinama i lako se skrivaju, zbog čega ih je konvencionalnim sredstvima iz vazduha i sa mora veoma teško uništiti.

Bernard Hajkel, stručnjak za Saudijsku Arabiju sa Univerziteta Prinston, smatra da je problem i u samoj saudijskoj vojsci: kraljevstvo bi trebalo da izgradi vojsku spremnu na borbu i društvo spremno na žrtve, „a to trenutno nema”.

Prema stručnjacima, Saudijce koči oslanjanje na neučinkovite saveznike na terenu, nepristupačan teren i iranska podrška hutistima. Markus Šnajder iz Fondacije Fridrih Ebert za DW je upozorio da se Saudijci sve dublje uvlače u regionalni rat koji su hteli da izbegnu, dok su huti „dobro ukorenjeni” i „mogu da izdrže znatne udarce”.

Nema pomoći iz Vašingtona

Pomoć iz Vašingtona zasad izostaje. Muhamed bin Salman u septembru je dvostruko telefonski tražio američke udare na hute, međutim Tramp to nije prihvatio, a Vašington je Rijadu poručio da trenutno ne želi direktnu vojnu akciju, ali će pomoći razmenom obaveštajnih podataka i odabirom ciljeva.

Rijad je u julu još uveravao Vašington da sa hutima može da se obračuna sam. SAD je u kraljevstvo poslao stotinak vojnih savetnika, a Navaf Obaid sa Kings koledža u Londonu, bivši savetnik saudijske vlade, tvrdi da Rijad nije ni tražio vazdušne udare nego obaveštajnu podršku, koja je dosad bila ograničena.

Foto: Daniel Torok/White House/Zuma Press/Profimedia

 

Razlozi američke suzdržanosti su višestruki. Većina Trampovog užeg kruga bila je duboko skeptična ili direktno protiv uključivanja u saudijsku borbu, s obzirom na opterećenost američke vojske ratom sa Iranom.

Američki zvaničnici poručili su Saudijcima da Tramp prioritet daje zaštiti Ormuskog moreuza i nadzoru Irana, izbegavajući otvaranje novog fronta.

Čincija Bjanko iz Evropskog saveta za spoljne odnose ocenila je da Tramp uoči međuizbora i usred domaće rasprave o trošenju američkih resursa na Bliskom istoku nije u poziciji da pojača angažman u regionu.

Odnosi Vašingtona i Rijada pritom nisu bez napetosti. Saudijska Arabija je u maju praktično blokirala američki plan pratnje tankera kroz Ormuz.

Ipak, deo američkih vojnih zvaničnika smatra da SAD treba saudijsku pomoć u ratu sa Iranom. Zvanično, jedan visoki zvaničnik administracije poručio je samo da SAD ima odbrambeni sporazum sa Rijadomi i da će „uvek braniti svoje saveznike”.

Sadašnji i bivši zvaničnici priznaju da bi poraziti hute bilo teško čak i uz američku pomoć.

Dvosekli mač

Rijad se zato okreće drugim partnerima. Francuska šalje vojnike i protivvazdušnu odbranu za zaštitu luke Janbu, Velika Britanija nudi dopunu goriva u vazduhu, a Pakistan je potvrdio da ima vojnike u kraljevstvu u sklopu odbrambenog saveza sa Turskom. Stručnjaci ipak ne očekuju da će to promeniti vojnu ravnotežu.

Foto: Khaled ZIAD/AFP/Profimedia

 

Saudijskoj Arabiji preostaju loše opcije. Bjanko upozorava da bi potpuna eskalacija mogla da preraste u otvoreni sukob nalik jemenskom građanskom ratu i uvuče kraljevstvo u širi američko-iranski rat kao zaraćenu stranu.

Diplomatski izlaz takođe ima visoku cenu: dogovor bi, prema rečima jemenskog stručnjaka Muhameda Al Baše, značio prihvatanje svih hutističkih zahteva.

- To je u suštini predaja - rekao je.

Abdulgani al Irjani iz Centra za strateške studije u Sani ističe da ni huti nemaju interes za trajni rat jer je njihova finansijska moć ograničena.

Međutim, dok Rijad ne može da ih porazi, a Vašington ne želi, huti imaju malo razloga za popuštanje, prenosi Hina.

BONUS VIDEO