Proizvođač luksuznih automobila Audi planira da otvori svoju prvu fabriku u Sjedinjenim Američkim Državama, a američki predsednik Donald Tramp taj potez pripisuje svojoj carinskoj politici. Dojče Vele analizira reakcije u Nemačkoj u vreme velikih rezova u domaćoj automobilskoj industriji.
1. Šta obuhvata Audijev investicioni plan vredan četiri milijarde dolara?
Američki predsednik Donald Tramp objavio je ulaganje u subotu tokom predizbornog skupa u saveznoj državi DŽordžiji, jednoj od ključnih saveznih država za Republikansku stranku uoči izbora za Kongres sledeće nedelje. Audi je ubrzo potvrdio plan i najavio izgradnju svoje prve fabrike u SAD u blizini grada Mejkona u DŽordžiji. Projekat je vredan oko četiri milijarde dolara (3,6 milijardi eura) i trebalo bi da otvori oko 4.500 radnih mesta.
Nemački proizvođač automobila saopštio je da bi gradnja trebalo da počne iduće godine, dok bi proizvodnja do 200.000 vozila godišnje trebalo da krene početkom 2030-ih. Kompanija planira da proizvodi premium SUV modele za američko tržište, što opisuje kao dugoročnu predanost jednom od najvažnijih svetskih tržišta luksuznih automobila, piše Dojče Vele.
Gripas Yuri/ABACA / Abaca Press / Profimedia
Ova investicija dolazi u trenutku kada se nemački proizvođači automobila suočavaju sa dosad nezabeleženim pritiskom zbog konkurencije iz Kine, rasta troškova i posledica dva velika sukoba u svetu. Potpomognuti velikim državnim subvencijama, kineski proizvođači stekli su prednost u prelazu na električna vozila povećavajući proizvodnju novih modela koji sve brže osvajaju tržišni udeo na vrlo konkurentnom globalnom tržištu.
BMV, Mercedes-Benc i Folksvagen, Audijeva matična kompanija i drugi najveći proizvođač automobila na svetu, poslednjih su meseci upozorili na pad dobiti i sve veći pritisak na profitne marže. Istovremeno su najavili velike mere štednje. Folksvagen do 2030. planira da ukine do 100.000 radnih mesta, dok je Audijeva fabrika u Nekarsulmu, u kojoj radi oko 15.000 zaposlenih, jedna od četiri fabrike kojima preti zatvaranje.
Pročitajte još
2. Zašto Audi ulaže u proizvodnju automobila u SAD?
Tramp je ustvrdio da je upravo njegova carina od 15 posto na automobile proizvedene u Evropi razlog Audijeve investicije i rekao da se projekat „ne bi dogodio bez carina“. Iako se odluka uklapa u Trampovu strategiju vraćanja proizvodnje u Sjedinjene Države, Audi naglašava da je ulaganje prvenstveno motivisano rastom poslovanja i povećanjem otpornosti firme.
„Imamo mnogo veće ambicije za Audi u Americi“, izjavio je izvršni direktor Audija Gernot Dolner, koji se zajedno sa Trumpom pojavio na predizbornom skupu republikanaca. „Sjedinjene Države jedno su od najvažnijih premium tržišta na svetu, a dosad nismo ostvarili svoj puni potencijal. Odlučni smo to da promenimo. Ovde nije reč samo o izgradnji fabrike nego o jačanju Audijevog poslovanja u Americi“, rekao je. Ipak, Trampove carine dodatno su povećale pritisak na proizvođača automobila.
Audi, koji automobile za američko tržište trenutno izvozi iz Evrope i Meksika, procenjuje da su dodatni troškovi povezani sa carinama prošle godine iznosili oko 1,2 milijarde evra (1,3 milijarde dolara). Fabrika je prošle godine u SAD prodala više od 160.000 vozila, no prodaja je pala za 16 posto zbog snažne konkurencije i nakon što je Trump ukinuo subvencije za električna vozila na tom tržištu. Prema procenama analitičara automobilske industrije, izgradnjom fabrike u SAD Audi će moći da izbegne ili barem smanji troškove povezane sa američkim carinama.
3. Kakve su reakcije u Nemačkoj na Audijeve najave?
Najava ulaganja izazvala je žestoke reakcije u Nemačkoj zbog teškog stanja u domaćoj automobilskoj industriji i straha da bi nova investicija u SAD-u mogla da dovede do dodatnih gubitaka radnih mesta u Nemačkoj. Veliki deo kritika usmeren je na Dolnerovo pojavljivanje uz Trampa na predizbornom skupu.
Glasnogovornica za saobraćajnu politiku Socijaldemokratske stranke ocenila je taj nastup kao političku potporu autokrati koji vodi trgovinski rat protiv Nemačke. „To je sramota, posebno imajući u vidu idstoriju Folksvagenove grupacije“, izjavila je, aludirajući na istorijske veze firme sa nacističkim režimom tokom Drugog svetskog rata.
Predsednica moćnog sindikata IG Metal Kristian Bener nastup je nazvala „vrlo neugodnim, politički neprihvatljivim i nedostojnim komapnije“. Predsednica radničkog veća Folksvagena Daniela Kavalo otišla je i korak dalje ustvrdivši da se Dolner pretvorio u „lutku u (Trampovoj) propagandnoj predstavi“.
Istovremeno je priznala da bi fabrika u SAD mogla da ima poslovnog smisla jer Folksvvagen tamo mora da povećav svoj tržišni udeo. Glavni sekretar SPD-a Tim Klisendorf govori o "skandalu". Na Instagramu je objavio kako Dolner ovim potezom nagrađuje "carinsku politiku Donalda Trampa", dok istodobno VW koncern kod kuće ukida radna mesta. Šef Levice Luiđi Pantisano zahteva Dolneru ostavku.
Šef vlade savezne zemlje Donje Saske Olaf Lides (SPD) takođe je kritikovao šefa Audija. On smatra da je odluka u ulaganju u SAD možda "strateški važna", ali i dodao da predizborni skup "nije pravo mesto" za objavu investicije. Dolner je postao "deo političkog insceniranja", dodao je Lies. Donja Saska je suvlasnik Folksvagena i jedan od većih deoničara sa udelom od 20 %. Kritike stižu i iz redova CDU-a i Zelenih.
Glasnogovornik Audija branio je ulaganje rekavši da ono „nije odluka protiv Nemačke, nego korak prema jačanju naše globalne konkurentnosti“. Predsednik Audijevog nadzornog odbora Manfred Dos poručio je da se budućnost firme ne može osigurati samo štednjom i povećanjem prodaje. „Potrebna nam je hrabrost za ulaganja, iskorišćavanje novih prilika i donošenje odluka koje će oblikovati našu kompaniju decenijama“, rekao je.
4. Hoće li investicija pomoći Trampu na izborima?
Objava investicije očito je vremenski usklađena s američkim izborima za Kongres 3. novembra. Birači će odlučiti hoće li republikanci ili demokrate kontrolisati Kongres tokom poslednje dve godine Trampovog mandata. Odluka da se ulaganje objavi upravo u DŽordžiji smatra se strateškim potezom kojim se želi pomoći republikanskim kandidatima u toj politički važnoj saveznoj državi.
Od povratka u Belu kuću prošle godine Tramp koristi carine i politički pritisak kako bi podstakao globalne proizvođače automobila na preseljenje proizvodnje u SAD. Audijeva investicija sledi slične poteze kompanija Stelantis i Tojota, koje proširuju proizvodnju u SAD, dok Honda pregovara o izgradnji nove fabrike. Američki proizvođači DŽeneral Motors i Ford takođe su najavili povećanje domaće proizvodnje. Iako jedna investiciona objava verovatno neće biti presudna za velik broj birača, ona podupire jedno od Trampovih ključnih predizbornih obećanja: obnovu industrijske proizvodnje u Sjedinjenim Državama.