Pevačica Rita Ora, koja je rođena u Prištini, nedavno je razbesnela ovdašnju javnost kada je pružila podršku Hašimu Tačiju objavom slike uniforme tzv. OVK uz poruku podrške:
"Borba za Kosovo koje danas zovemo domom".
Pevačica koja danas živi u Londonu, rođena je u Prištini kao Rita Sahatçiu, a svoje pravo prezime promenila je iz praktičnih razloga. 1 / 5 Profimeida/Dave Hogan/Hogan Media / Shutter
Naime, većina ljudi i njenih muzičkih saradnika nije mogla da izgovori njeno prezime, piše "The Sun".
Inače, ime je dobila po Riti Hejvort, američkoj glumici čiji je veliki obožavatelj bio njen deda Besim, bivši filmski i pozorišni reditelj. Britanska muzička zvezda izuzetno je ponosna na svoje poreklo, iako je u Prištini živela samo prvu godinu svog života.
Iako je nebrojeno puta pokazivala dvoglavog orla, postala ambasadorka tzv Kosovo, i govorila o svom narodu, nikada nije spomenula da joj je deda, Besim Sahatčiju studirao književnost u Beogradu. Školovao se i u Zagrebu, a potom izgradio uspešnu karijeru filmskog i pozorišnog reditelja. Za jedno od svojih najpoznatijih ostvarenja osvojio je prestižnu nagradu upravo u Beogradu.
Besim Sahatčiju rođen je 2. oktobra 1935. godine u Peći, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Nakon toga odlazi u Beograd, gde započinje studije svetske književnosti na Univerzitetu u Beogradu.
Foto: Jutjub printskrin/guriPRvhm
Prema podacima Filmske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, studije je prekinuo, a potom upisao pozorišnu režiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Studije književnosti prekinuo je zbog služenja vojnog roka, a jedno vreme radio je kao prevodilac u izdavačkoj kući "Rilinđa“.
U Zagrebu je diplomirao 1971. godine, nakon čega se zaposlio na Televiziji Priština.
Tokom narednih decenija ostvario je zapaženu karijeru u jugoslovenskoj kinematografiji, režirajući dokumentarne, igrane i televizijske projekte.
Jedno od njegovih najpoznatijih ostvarenja bio je dokumentarni film "117", snimljen sedamdesetih godina prošlog veka.
Film prikazuje svakodnevicu velike albanske porodice na Kosovu, koja je brojala čak 117 članova, među kojima je bilo oko 40 dece školskog uzrasta.
Alexander Raemy / imago stock&people / Profimedia
Ovo ostvarenje osvojilo je Gran pri na Festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu 1978. godine, što je predstavljalo jedan od najznačajnijih uspeha u Sahatčijuovoj karijeri. Sahatčiju je režirao i igrani film "Vetar i hrast" iz 1979. godine, koji se bavio sudbinom učesnika Narodnooslobodilačke borbe u posleratnom jugoslovenskom društvu, kao i film "Nabujala reka" iz 1983. godine, čija je radnja smeštena u rudarski kombinat i obrađuje pitanja radničkih prava i samoupravljanja.
Roditelji otišli iz Prištine 1991.
Vera i Besnik Sahatčiju, rodielji Rite Ora, preselili su se sa porodicom u London 1991. godine, gde je Rita odrasla i započela muzičku karijeru.
NJena majka bila je lekarka, otac se bavio privatnim biznisom, dok je deda već bio poznato ime u filmskim krugovima Jugoslavije.
U intervjuu za britanski GQ, Ritin otac Besnik govorio je o životu porodice pre odlaska u London, navodeći da finansijski nisu bili ugroženi. Odluku o preseljenju, prema njegovim rečima, podržao je upravo njegov otac Besim.
Posebno je zanimljivo da je pevačica ime dobila po holivudskoj glumici Riti Hejvort, koja je bila omiljena glumica njenog dede. Rita je u intervjuima govorila o njegovom uticaju na svoju ljubav prema umetnosti, ali i o njegovoj želji da se oproba u filmskoj industriji.
U razgovoru za MTV 2017. godine prisetila se da joj je deda govorio kako želi da se ona bavi filmom.
(Mondo)