Prema zakonu, Moskva će imati zakonsko pravo da šalje trupe u inostranstvo kako bi zaštitila ruske građane koji su uhapšeni, pod istragom, kojima se sudi ili su na bilo koji način zlostavljani od strane stranih država, međunarodnih sudova i organizacija kojima Rusija ne pripada.

- Zapadno pravosuđe pretvorilo se u represivnu mašinu za suzbijanje odluka koje se ne slažu sa onima koje nameću evropski zvaničnici. U tim okolnostima važno je učiniti sve kako bismo zaštitili naše građane u inostranstvu - rekao je Vjačeslav Volodin, predsednik ruske Državne dume.

Putin ima 14 dana da potpiše zakon, piše Politiko.

Foto: Gavriil Grigorov/AFP/Profimedia

 

Ove godine, razne evropske obaveštajne agencije označile su Rusiju kao direktnu pretnju Zapadu i NATO-u. Odbrambeni zvaničnici i zakonodavci EU strahuju da bi Kremlj mogao sledećih godinu ili dve smatrati idealnim vremenom za testiranje predanosti Zapada vojnom savezu.

Taj prozor će ostati sve dok je Donald Tramp u Beloj kući, a Evropa još nije ojačala svoje vojne kapacitete, prema rečima trojice političara EU direktno upoznatih sa raspravama, koje je Politiko intervjuisao ranije ovog meseca.

Foto: MediaPunch/BACKGRID/Backgrid USA/Profimedia

 

Moskva je delimično opravdala rat u Ukrajini potrebom zaštite ruskog naroda u toj zemlji, kao i zaštite Ukrajinaca ruskog govornog područja, koje smatra sunarodnicima.

Kremlj je tvrdio da Kijev godinama krši njihova prava te i dalje zahteva vraćanje ruskog jezika i ruske crkve na državni nivo u Ukrajini kao deo bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Foto: Depositphotos/Krasnevsky

 

Prošlog meseca ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi baltičke zemlje mogle postati sledeća meta Moskve ako Ukrajina ne dobije dovoljnu podršku, upozorenje koje je Estonija kasnije odbacila.

BONUS VIDEO