Prema zakonu, Moskva će imati zakonsko pravo da šalje trupe u inostranstvo kako bi zaštitila ruske građane koji su uhapšeni, pod istragom, kojima se sudi ili su na bilo koji način zlostavljani od strane stranih država, međunarodnih sudova i organizacija kojima Rusija ne pripada.
- Zapadno pravosuđe pretvorilo se u represivnu mašinu za suzbijanje odluka koje se ne slažu sa onima koje nameću evropski zvaničnici. U tim okolnostima važno je učiniti sve kako bismo zaštitili naše građane u inostranstvu - rekao je Vjačeslav Volodin, predsednik ruske Državne dume.
Putin ima 14 dana da potpiše zakon, piše Politiko.
Foto: Gavriil Grigorov/AFP/Profimedia
Ove godine, razne evropske obaveštajne agencije označile su Rusiju kao direktnu pretnju Zapadu i NATO-u. Odbrambeni zvaničnici i zakonodavci EU strahuju da bi Kremlj mogao sledećih godinu ili dve smatrati idealnim vremenom za testiranje predanosti Zapada vojnom savezu.
Taj prozor će ostati sve dok je Donald Tramp u Beloj kući, a Evropa još nije ojačala svoje vojne kapacitete, prema rečima trojice političara EU direktno upoznatih sa raspravama, koje je Politiko intervjuisao ranije ovog meseca.
Pročitajte još
Foto: MediaPunch/BACKGRID/Backgrid USA/Profimedia
Moskva je delimično opravdala rat u Ukrajini potrebom zaštite ruskog naroda u toj zemlji, kao i zaštite Ukrajinaca ruskog govornog područja, koje smatra sunarodnicima.
Kremlj je tvrdio da Kijev godinama krši njihova prava te i dalje zahteva vraćanje ruskog jezika i ruske crkve na državni nivo u Ukrajini kao deo bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Foto: Depositphotos/Krasnevsky
Prošlog meseca ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi baltičke zemlje mogle postati sledeća meta Moskve ako Ukrajina ne dobije dovoljnu podršku, upozorenje koje je Estonija kasnije odbacila.