Danijel Svejn sa Kalifornijskog instituta za vodne resurse tokom 2026. i 2027. godine očekuje rekordne globalne temperature, dok je meteorolog i klimatski stručnjak DŽef Berardeli u izjavi za američku televizijsku stanicu WFLA-TV poručio:

- Verujem da ćemo doživeti vremenske događaje kakve još nismo videli u modernoj istoriji.

Klimatolog Karlo Buontempo rekao je da bi već 2026. mogla biti nova rekordna godina, dok će, prema klimatologu Tidu Semleru iz Irske meteorološke službe, efekti ovog klimatskog fenomena verovatno biti još izraženiji 2027. godine, piše nemački Bild, prenoseći i razmišljanja Teodora Kipinga, stručnjaka za šumske požare na londonskom Imperijal koledžu, koji je upozorio da El Ninjo povećava verovatnoću ekstremnih vrućina i suša u Australiji, Kanadi, SAD-u i Amazonskoj prašumi.

A ako se razvije snažan El Ninjo, rizik od ekstremnih požara mogao bi da dostigne najviši nivo u novijoj istoriji, dodaje se.

 

 

Prema Svetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), El Ninjo bi mogao početi da se razvija sredinom ove godine, dok neke meteorološke agencije predviđaju da će predstojeći fenomen biti još snažniji – potencijalno ravan „super” El Ninju od pre tri decenije.

Šta je El Ninjo?

El Ninjo je klimatski fenomen, odnosno topla faza ENSO (El Niño–Southern Oscillation) pojave, a najviše utiče na vreme na samom kraju godine, kada dostiže vrhunac i povezan je sa zagrevanjem površinskih temperatura centralnog i/ili istočnog dela Pacifika.

El Ninjo počinje kada temperatura površine mora u centralnom Pacifiku dostigne 0,5 Celzijusovih stepeni iznad dugoročnog proseka. Ako dostigne dva ili više stepeni iznad dugoročnog proseka, reč je o vrlo jakom ili „super” El Ninju.

 

Ipak, super El Ninjo je relativno redak događaj. Poslednji je zabeležen pre 10-ak godina, 2015/2016, i bio je povezan sa rekordnom sezonom uragana u centralnom severnom Pacifiku, nestašicom vode u Portoriku, sušom u Etiopiji i dotad najvišom globalnom temperaturom vazduha, objasnila je u svom tekstu novinarka Jutarnjeg lista.

- El Ninjo dovodi do porasta temperature vazduha premeštanjem zona konvekcije u Tihom okeanu, što ima direktan uticaj na globalni bilans zračenja. Uticaj zagrevanja zbog El Ninjo događaja nadovezuje se na već postojeći trend globalnog zagrevanja, što bi moglo da dovede do novih temperaturnih rekorda. Tako je poslednji El Ninjo iz sezone 2023/2024. dao doprinos tome da je 2024. bila najtoplija godina otkad postoje instrumentalna merenja, a ujedno i prva godina u kojoj je srednja godišnja temperatura vazduha prešla prag od 1,5 Celzijusovih stepeni u odnosu na predindustrijski period - kazala je dr Sara Ivasić iz iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Jutarnji list

BONUS VIDEO: