Ruske snage ostvaruju postepene teritorijalne dobitke otkako je u februaru 2022. počeo rat u Ukrajini, ali je njihovo napredovanje ove godine usporilo, dok ukrajinske snage pojačavaju pritisak na frontu kako bi pokušale da ih potisnu. Brigadni general Andrij Bilecki, komandant Trećeg armijskog korpusa, jedne od najcenjenijih ukrajinskih borbenih jedinica, rekao je u intervjuu za Rojters kako veruje da je ruska vojska iscrpljena i nesposobna za velike proboje.
Ako ukrajinska vojska uspe da izgradi i održi zamah tokom nekoliko meseci, mogla bi da preuzme inicijativu duž linije fronta i natera Rusiju da odustane od planova za zauzimanje poslednjeg dela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji još nije pod njenom kontrolom, rekao je.
- Verujem da je sledećih šest do devet meseci prekretnica - rekao je Bilecki na nepoznatoj podzemnoj lokaciji u severoistočnoj Harkovskoj oblasti.
- Preciznije, mislim da je sledećih šest meseci najkritičnije.
Pitanje kontrole nad Donjeckom jedan je od glavnih sporova u mirovnim pregovorima koje podržavaju Sjedinjene Države, a koji su zapeli jer Rusija traži ceo region, dok Ukrajina odbija da se povuče sa teritorija koje ruske snage nisu uspele da osvoje.
Pročitajte još
Foto: Javno vlasništvo
- Moramo da definišemo pravce u kojima možemo da poboljšamo svoje pozicije, zauzmemo neke strateške tačke i onda razgovaramo sa Rusima iz pozicije snage, a ne slabosti, o zaista stabilnom primirju - rekao je Bilecki, desničarski politički vođa koji je osnovao jedinicu Azov i danas komanduje desetinama hiljada vojnika.
- S vojnog gledišta, to je realno - kaže on.
Ruski predsednik Vladimir Putin obećao je pobedu u Ukrajini te je ovog meseca izjavio da smatra kako se rat približava kraju. Rusko napredovanje dodatno je otežala odluka milijardera Ilona Maska da ruskim snagama uskrati pristup satelitskoj internet mreži Starlink.
Foto: AA/ABACA/Abaca Press/Profimedia
Istovremeno, Kijev je pojačao napade dronovima srednjeg dometa na rusku protivvazdušnu odbranu i logistiku, što omogućava većem broju dalekometnih udara da pogode naftna i vojna postrojenja u Rusiji. Predsednik Volodimir Zelenski prošle nedelje je rekao da je Ukrajina tokom 2026. godine ponovo zauzela gotovo 600 kvadratnih kilometara teritorije. Moskva trenutno kontroliše gotovo petinu ukrajinske teritorije.
Analitičar DŽon Helin iz finske grupe za analizu sukoba Black Bird takođe smatra da je iscrpljenost problem za ruske snage, dok Ukrajinu i dalje muči manjak ljudstva.
- Čini se da je, četiri ili pet meseci nakon početka ove godine, puno verovatnije da će se Rusi iscrpeti pre nego što ukrajinski problemi dostignu tačku pucanja - rekao je Rojtersu.
Foto: Stanislav Krasilnikov/Sputnik/Profimedia
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je u ponedeljak da ukrajinske snage sada „aktivno dovode u pitanje pozicijski karakter rata” te bi uskoro mogle biti sposobne da izvode ograničene mehanizovane napade. Ruske snage pritiskaju istočni deo Ukrajine poznat kao „Pojas utvrđenja”, gde se vode žestoke borbe unutar strateški važnog grada Kostjantinivke, na njegovom južnom kraju.
Taj niz snažno utvrđenih gradova čini okosnicu ukrajinske odbrane, a njegovo zauzimanje omogućilo bi Rusiji da ugrozi ostatak Donbasa.
Bilecki, čije snage drže više od desetine ukupnog fronta, rekao je da njegove jedinice čvrsto drže bok oko Slovjanska, severnog uporišta tog odbrambenog pojasa, prisiljavajući Rusiju na frontalne napade na grad. Takvi skupi napadi iscrpljuju ruske snage i doveli su do velikih gubitaka među komandantima na terenu, što je, prema njegovim rečima, znak profesionalnog propadanja ruske vojske.
- Nedostatak ljudstva više im ne dozvoljava napredovanje kao pre godinu dana - rekao je Bilecki.
Foto: Sergey Bobylev/Sputnik/Profimedia
Dodao je da je još prerano donositi konačne zaključke o nedavnim uspesima Ukrajine, ali smatra da bi Kijev mogao da ih iskoristi nastavkom napada srednjeg dometa i „opreznim” napredovanjem. Prema njegovim rečima, Moskva „radikalno gubi” u komunikaciji na bojištu zbog Maskove zabrane korišćenja Starlinka ruskim snagama. Ipak, istakao je da su dve strane tehnološki gotovo izjednačene – Ukrajina prednjači u bespilotnim kopnenim vozilima i teškim bombarderima-dronovima, dok Rusija vodi u razvoju dronova na optička vlakna, koje nije moguće ometati.
Treći armijski korpus, koji Bilecki vidi kao potencijalni model modernizovane ukrajinske vojske, predvodi reforme obuke i integraciju novih tehnologija poput bespilotnih kopnenih vozila u strategiju bojišta. NJegove jedinice među prvima koriste prikrivene kamikaza-dronove i robote naoružane mitraljezima ili raketnim bacačima kako bi zamenili značajan deo pešadije, sa ciljem da do 2027. godine taj udeo dostigne 30 odsto.
Foto: Serg Glovny/Zuma Press//Profimedia
- Sledeća "revolucija" omogućiće komandantima izvođenje kreativnijih kombinovanih napadnih operacija uz očuvanje dragocenih vojnika - rekao je Bilecki.
- To će se dogoditi ove godine i mislim da ćemo pokazati kako je naš korpus živi primer toga - rekao je.