Dijalog verovatno ponovo neće uspeti da donese SAD trajno rešenje, iako će Iran barem formalno izgubiti glavnu polugu kojom je vršio uticaj na Sjedinjene Države jer će Ormuski moreuz biti ponovo otvoren, osim ako se primirje u međuvremenu ne prekine. Ali bio je otvoren pre rata.
Uz to, SAD i Izrael pokušali su da unište iranske raketne kapacitete, ali bezuspešno. Prema procenama američkih obaveštajnih službi, Teheran je zadržao znatno više od polovine svojih raketa i lansera.
Najzad, Iran je uspeo mesecima da remeti uspostavljeni poredak širom Bliskog istoka, a globalno tržište nafte i gasa doživelo je šok.
Na kraju, Donald Tramp odabrao je diplomatsku odlučnost umesto vojne akcije i iranskom režimu dao ustupke, nakon što je mesecima najavljivao da će spržiti i njih i čitav Iran.
Foto: Allison Robbert/Pool via CNP/MediaPunch/Stringershub Inc./Profimedia
Ali, reakcije u Iranu pokazuju da Memorandum o razumevanju, koji je potpisan u petak, nije samo otvorio novu diplomatsku fazu između Teherana i Vašingtona, već je pokrenuo domaću bitku o tome da li je to dobar dogovor ili nacionalna izdaja.
Pročitajte još
Za iranske tvrdolinijaše postoji rizik da se pretvori u kapitulaciju, dok je za medije koji podržavaju diplomatiju to pokušaj da se završi rat, smanji ekonomski pritisak i spreči dalja eskalacija.
Oštrina rasprave sugeriše da bi se sledeća faza Memoranduma o razumevanju mogla voditi ne samo za pregovaračkim stolom, već i unutar iranskog političkog i medijskog establišmenta. Kako je u kolumni na portalu Iran Internašonal objasnila Negar Mojtahedi, disidentkinja i politička analitičarka koja objavljuje iz Londona, glavni otpor sporazumu sa Amerikom dolazi od tvrdokornog Fronta Pajdari, koji sebe vidi kao čuvara vrednosti revolucije iz 1979. kojom je uspostavljena Islamska Republika.
Foto: Iryna Bauer/Alamy/Profimedia
Front Pajdari se odavno protivi dogovoru sa Zapadom i zalaže se za viziju države utemeljene na šiitskim islamističkim načelima. Pre potpisivanja Memoranduma o razumevanju, njegov istaknuti tvrdolinijaški poslanik Mahmud Nabavian upozorio je da bi prihvatanje sporazuma efektivno pretvorilo Iran u "koloniju Sjedinjenih Država".
Foto: kremlin/UPI/Profimedia
Takođe je kritikovao odredbe vezane za Ormuski moreuz, tvrdeći da one znače predaju jedne od najvažnijih strateških poluga Irana. Retorika se prelila na ulice.
Na skupovima u Teheranu tokom vikenda demonstranti su pozivali na ostavke ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija i predsednika parlamenta Mohameda Bahera Halibafa. Neki demonstranti prizivali su bivšeg vrhovnog vođu Alija Hamneija, kojeg su 28. februara likvidirali Izraelci, skandirajući: "Halibaf,
Foto: Iranian Supreme Leader'S Office/Zuma Press/Profimedia
Arakči - šta je sa krvlju mog Vođe?"
Štaviše, neki od demonstranata čak su pozivali na njihovu smrt i pogubljenje, što je donedavno bilo nezamislivo.
I mediji su se podelili oko memoranduma između SAD i Irana. Uvodnici i kolumne kreću se od upozorenja da je reč o kapitulaciji do potpuno suprotnih teza prema kojima je diplomatija omogućila Iranu izlazak iz rata i ekonomskog pritiska. Podela među konzervativnim medijima odražavala je širu podelu unutar iranskog establišmenta: treba li Memorandum o razumevanju predstaviti kao prisilno povlačenje, taktičku vojnu pauzu ili pragmatičnu odluku koju podržava država.
Tvrdokorni konzervativni dnevnik Kajhan, na primer, otvoreno se usprotivio dogovoru sa SAD, a sporazum je opisan kao diplomatska kapitulacija, a ne pobeda.
- Predaja Velikom Satani (SAD, op. a.) pod krinkom "protivotrova" ili regionalne deeskalacije izdaja je našeg dugogodišnjeg otpora. Istorija pokazuje da povlačenje pred američkim zahtevima nikada ne garantuje mir, ono samo poziva na dalje iskorišćavanje. Ova administracija ponavlja prošle greške, zatvarajući oči pred našim krajnjim crvenim linijama - objavio je Kajhan.
S druge strane, takođe konzervativni dnevnik Horasan, koji je, međutim, blizak glavnom pregovaraču i predsedniku parlamenta Mohamedu Baheru Halibafu, Memorandum o razumevanju nije predstavio kao konačni mirovni sporazum, već kao taktičku pauzu.
Foto: Iranian Presidency/Zuma Press/Profimedia
- Ovaj sporazum ima za cilj okončanje trenutnog rata i ne rešava temeljna pitanja između Irana i Sjedinjenih Država. On samo odlaže "konačnu bitku", dajući obema stranama vremena da obnove ofanzivne i odbrambene vojne sposobnosti i pripreme se za veći, potpuni rat.
Kritike tvrdolinijaša
Još neki iranski konzervativni mediji ne odbacuju sporazum. Tradicionalne konzervativne dnevne novine DŽomhuri Eslami čak su kritikovale tvrdolinijaše i optužile ih za pokušaj sabotaže diplomatije.
- Svako ko poseduje istinski nacionalni ponos i istinski patriotizam ne udara u bubnjeve beskonačnog rata. Ostaci prošlih neuspešnih administracija namerno pokušavaju da rasplamsaju javne nemire i prizovu ekonomsku propast samo da bi se vratili na vlast. Ali, prava otpornost je znati kada osigurati interese nacije proračunatom diplomatijom - poručili su ovi konzervativci.
Reformistički list Šarg očekivano je podržao sporazum, uz argument da je dugotrajni ekonomski pritisak iz SAD Iranu ostavio malo alternativa.
- Došli smo do kritične tačke gde je teška cena ekonomskog ratovanja i međunarodnih pomorskih blokada iscrpela naše osnovne finansijske strukture - napisao je Šarg.
Foto: AA/ABACA/Abaca Press/Profimedia
A još dalje otišao je Etemad, reformistički dnevnik blizak predsedniku Masudu Pezeškijanu, u kojem se tražilo kažnjavanje onih koji opstruiraju kraj rata sa Amerikom.
- Finalizacija ovog sporazuma nije odluka jedne odmetnute frakcije ili izolovanog ministarstva. To je proračunata strategija celog suverenog sistema. Zato pravosuđe mora odlučno da deluje protiv koordinisanih unutrašnjih aktera koji koriste laži, klevete i ciljane pretnje kako bi potkopali nacionalno jedinstvo upravo u trenutku kada je zemlji najpotrebnija unutrašnja stabilnost - tvrde Pezeškijanovi medijski saveznici.