Trampove tvrdnje da Sjedinjene Države moraju da steknu ili kontrolišu Grenland, poluautonomnu dansku teritoriju, već su dugo izvor napetosti u odnosima Vašingtona i Kopenhagena – dveju osnivačkih članica NATO-a – kao i u širim odnosima SAD sa Evropom. Pitanje je od tada prešlo na diplomatski nivo.

- Spremni smo da branimo svaki centimetar NATO-a, uključujući i našu sopstvenu teritoriju... Naravno da ćemo braniti Kraljevinu Dansku - rekla je Frederiksen, ponavljajući da Grenland nije na prodaju.

- Jedan od razloga zašto smo izgradili NATO pre mnogo, mnogo godina jeste taj da, ako se nekome od nas nešto dogodi, onda bi svi trebalo da se zauzmu jedni za druge - rekla je.

Tramp je u utorak u Ankari izjavio da bi Grenland trebalo da bude pod kontrolom Sjedinjenih Država, a ne Danske. To je izgovorio pred novinarima tokom sastanka sa turskim predsednikom Tajipom Erdoganom.

Foto: Kristian Tuxen Ladegaard Berg/NurPhoto/Shutterstock Editorial/Profimedia

 

Dodao je da je spor oko Grenlanda narušio odnose između SAD i NATO-a.

- To je narušilo moj odnos sa NATO-om jer Grenland ne koristi Danskoj. Danska zapravo ne ulaže novac kako bi pomogla Grenlandu, a on je izuzetno važan za Sjedinjene Države. Okružen je kineskim i ruskim brodovima, a to ne možemo dozvoliti - rekao je Tramp.

- Nisu hteli da pristanu na to, uprkos svoj pomoći koju im pružamo u vezi sa Rusijom - dodao je.

Foto: MediaPunch/BACKGRID/Backgrid USA/Profimedia

 

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u junu da se razgovori sa Danskom i Grenlandom o tom pitanju nastavljaju na mesečnom nivou.

BONUS VIDEO: