Nemačka je odobrila, kako ga tamošnja javnost "krsti", kontroverzni projekat francuske kompanije "Framatom" i ruskog "Rosatoma" za proizvodnju nuklearnog goriva u Lingenu.
Proizvodnja uprkos protivljenju
Planirano zajedničko ulaganje između podružnice francuskog "Framatoma" i ruske državne agencije za nuklearnu energiju "Rosatom" ima za cilj proizvodnju gorivnih šipki za reaktore ruskog dizajna. Projekat će se sprovoditi u postrojenju "Framatoma" u gradu Lingenu, u saveznoj državi Donja Saksonija. Podružnica "Framatoma", ANF (Advanced Nuclear Fuels), podnela je zahtev za licencu još u martu 2022. godine.
Foto: Profimedia
Ministarstvo zaštite životne sredine Donje Saksonije saopštilo je u sredu da je "odlučilo da odobri" projekat. Pokrajinski ministar zaštite životne sredine Kristijan Majer ponovio je svoj stav da je "poslovanje i bliska saradnja sa Putinovom nuklearnom agencijom potpuno pogrešna".
Međutim, Majer je objasnio da njegovo ministarstvo "nema zakonsku mogućnost da odbije zahtev ili da ga vremenski ograniči“ jer Rosatom nije obuhvaćen sankcijama koje je Evropska unija uvela Rusiji.
Pročitajte još
Upozorenja o bezbednosnim rizicima
Majer je istakao da je jedan od uslova odobrenja da zaposleni u "Rosatomu" ili ruskom proizvođaču nuklearnog goriva TVEL mogu ući u objekat samo "u veoma ograničenim slučajevima i uz pratnju nadležne inspekcije". Ministarstvo je takođe naglasilo da se odobrenje može preispitati "ako se identifikuju novi rizici", posebno oni "u oblasti nacionalne bezbednosti".
Roderih Kizeveter, istaknuti član opozicione Hrišćansko-demokratske unije (CDU), rekao je u sredu da savezna vlada treba da interveniše kako bi zaustavila projekat.
Hans-Joachim Arndt / Panthermedia / Profimedia
- Odluka Donje Saksonije je opasna po bezbednost i mora se poništiti - rekao je Kizeveter za "Politiko".
I Zeleni takođe oštro kritikuju plan. Veruju da će on omogućiti Moskvi da prikupi "informacije o veoma osetljivim nuklearnim postrojenjima na nemačkom tlu".
Energetska zavisnost i geopolitički kontekst
Nemačka je najveći evropski podržavalac Ukrajine i nalazi se u stanju visoke pripravnosti zbog znakova, kako navode, "hibridnog ratovanja" koje vodi Moskva. Sama Nemačka je zatvorila svoje poslednje nuklearne reaktore 2023. godine.
Foto: Michael Piepgras /Panthermedia/Profimedia
Međutim, neke bivše zemlje iz sovjetskog doba, poput Finske, i dalje koriste nuklearne elektrane projektovane tokom sovjetskog doba. Za njihov rad je potrebno specifično gorivo, poput onog koje se proizvodi u Lingenu. Rusija takođe kontroliše veliki deo globalne zalihe uranijuma, delimično kroz sopstvene rezerve, a delimično kroz interese u bivšim sovjetskim državama poput Kazahstana.
(Indeks)