Zavisno od rezultata izbora, nakon ovog septembra nemačkoj saveznoj vladi i kancelaru Fridrihu Mercu moglo bi biti puno teže da vode Nemačku. Prvi od ključnih izbora su oni u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt, gde ankete predviđaju istorijsku pobedu uz oko 40 do 42 posto glasova birača ultradesničarskoj partiji Alternativa za Nemačku.

U Saksoniji-Anhalt trenutno je na vlasti koalicija stranaka sastavljena od konzervativnog CDU-a, koji je na prošlim izborima dobio 37 posto, a sada mu ankete daju 22 posto, zatim levog SPD-a i stranke FDP.

Alternativa za Nemačku dosad nije imala šanse da se dočepa vlasti zbog takozvanog zaštitnog zida, odnosno dogovora ostalih stranaka da ne ulaze u koalicije sa ekstremnom desnicom ili levicom. Međutim, budući da se čak nekoliko tradicionalnih stranaka, uključujući SPD, Zelene i FDP, nalazi na rubu izbornog praga od pet posto, postoji mogućnost da te stranke ne uđu u parlament, a to otvara vrata Alternativi za Nemačku da prvi put samostalno formira vladu.

Alternativa za Nemačku, koja je u Saksoniji-Anhalt službeno proglašena dokazano desničarsko-ekstremističkom organizacijom 2023. godine, ima zanimljiv izborni program. Osnovana 2013. godine, isprva kao antievropska stranka, ona danas program temelji na antiimigrantskom raspoloženju u delovima nemačke javnosti. Uspe li u toj pokrajini, iskoristiće vidljivost imajući na umu savezne izbore koji će se održati najkasnije u martu 2029. godine.

Foto: STRINGER/AFP/Profimedia

Ulrih Zigmund (AfD), vodeći kandidat stranke i kopredsedavajući parlamentarne grupe AfD u državnom zakonodavstvu Saksonije-Anhalt

Kada je reč o migraciji i identitetu, obećali su da će početi deportaciju neregularnih migranata od prvog minuta, na taj način će zameniti aktuelni promotivni slogan pokrajine. Umesto sadašnjeg slogana "Razmišljaj moderno", nova krilatica Saksonije-Anhalt biće "Razmišljaj nemački", piše Gardijan.

U programu je suzbijanje onoga što stranka ocenjuje kao protivnemačka kultura, a najavljeno je i smanjeni finansiranje medija koji se smatraju slugama levičarske propagande.

Mali prozor u budućnost, kao i podeljenost koja vlada današnjom Nemačkom jeste i nedavni skandal koji je izbio oko Bauhausa. U parlamentu Saksonije-Anhalt, u kojem je trenutno glavna opozicija, kao i u svom službenom izbornom programu, Alternativa za Nemačku proglasila je Bauhaus stranputicom moderne i globalističkim projektom bez nacionalnih korena.

Foto: Tanjug/AP Photo/Matthias Schrader

 

Jedan od portparola stranke, Hans-Tomas Tilšnajder, javno je izjavio da je Bauhaus anormalno ružan, kao i da siluje ljudsku potrebu za sigurnošću i udobnošću.

Stranka je najavila da će finansirati isključivo umetnost koja podstiče nemački nacionalni identitet. Direktorka fondacije Bauhaus Desau, Barbara Štajner, izrazila je veliku zabrinutost da bi stranka mogla drastično da smanji budžet i finansiranje samog muzeja i institucije.

Veliki skandal

Ove su izjave izazvale vekiki skandal i otpor u nemačkom društvu. Savezni ministar kulture Volfram Vajmer oštro je reagirao i izjavio da AfD koristi potpuno iste reči koje su nacisti koristili pre nego što su zatvorili školu 1933. godine. Članove stranke je nazvao "neonacistima".

Foto: Tanjug/AP Photo/Matthias Schrader

 

Velike promene najavljene su i za obrazovni sektor, piše takođe Gardijan. Nemačka zastava zamenila bi zastavu duginih boja u školama, učenici bi pevali nacionalnu himnu, a deca tražilaca azila pohađala bi nastavu u odvojenim razredima.

Školovanje kod kuće, koje je dugo bilo zabranjeno, ponovo bi bilo dopušteno, a menjao bi se i program iz istorije, a fokus više ne bi bio toliko na razdoblju nacizma u Nemačkoj. Osim toga, u toj pokrajini na području bivšeg DDR-a proširilo bi se podučavanje ruskog, a ukinuli programi usmereni na učenje o opasnostima desnog ekstremizma.

Gardijan dalje navodi kako po pitanju životne sredine Alternativa za Nemačku namerava da iskoreni vetroelektrane. Stranka je najavila veće nagrade za novorođenčad i besplatne obroke u školi. Najavljene su i mere za reformisanje domaće obaveštajne službe koja je stranačku podružnicu označila ekstremističkom desnom političkom grupom koja planira potkopavanje ustavnog poretka.

Foto: Moritz Frankenberg/AFP/Profimedia

 

Radikalni desničari planiraju osnivanje grupe građanskih straža koje bi držale na oku i suzbijale delovanje radikalne levice. Kritičari predloga ističu da su na taj način i nacisti osnovali pomoćne snage koje su omogućile uspostavljanje policijske države.

Saksonija-Anhalt je specifična i demokratski i ekonomski. Reč je o delu nekadašnje Istočne Nemačke koji je prošao proces bolne deindustrijalizacije, pri čemu su mnogi ostali bez posla. Osim toga, reč je o regiji iz koje se visokoobrazovani kadar seli u zapadnu Nemačku. Stanovnici se, navode analitičari, često osećaju kao građani drugog reda unutar Nemačke.

Veze sa Rusijom puno su snažnije na istoku

Ankete pokazuju veliku podeljenost i kada je reč o spoljnopolitičkim pitanjima i globalnom pozicioniranju Nemačke, piše Rojters. Tako, na primer, ankete jasno prikazuju manje negativan odnos stanovnika na istoku Nemačke prema Rusiji, veće uverenje da je širenje NATO-a uzrokovalo ruski napad na Ukrajinu, a veći procenat na istoku veruje da je vojna pomoć Nemačke Ukrajini otišla predaleko te da više šteti nemačkoj ekonomiji nego Rusiji.

Foto: Michael Piepgras/Panthermedia/Profimedia

 

Pišući o javnom raspoloženju u Nemačkoj, posebno u svetlu nedavnih provokacija dronovima, Kijev post navodi kako jedino pristalice Alternative za Nemačku u velikoj većini Rusiju ne vide kao pretnju Nemačkoj. Podružnica stranke u Saksoniji-Anhalt otvoreno se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji i smanjenje vojne pomoći Ukrajini.

Među postizbornim mogućnostima najzanimljivija je ona koja bi naterala u svojevrsni savez konzervativni CDU i ekstremno levi Di Linke kako bi se onemogućilo formiranje vlade Alternative za Nemačku. Smatra se da bi Di Linke, iako je CDU odbacio mogućnost koaliranja i sa ekstremno desnima i sa ekstremno levima, verovatno pristao na neku vrstu saradnje kako ne bi ušao u istoriju kao stranka koja je na vlast u Nemačkoj dovela neonaciste prvi put nakon Drugog svetskog rata.

BONUS VIDEO