Praznik je posvećen svatoj Majci Božijoj, koja je svet ugledala u Nazaretu kao kći pobožnih staraca Joakima i Ane. Kako oni decenijama nisu mogli da imaju dece, Bog im je u starosti podario kćer Mariju, čijim je rođenjem, prema hrišćanskom verovanju, otvoren put spasenja za čitavo čovečanstvo.
Sveta majka Ana rodila je Mariju posle punih pedeset godina braka sa Joakimom, pa se ovaj sveti dan od davnina doživljava sa posebnim poštovanjem i zahvalnošću u svakom hrišćanskom domu.
U narodnoj tradiciji ovaj praznik se čvrsto vezuje za mir, porodicu, zdravlje i početak novog životnog ciklusa. Veruje se da praznik donosi blagostanje u svaki dom koji ga dočeka u ljubavi, slozi i bez ijedne teške reči.
Zbog toga narodna verovanja nalažu da se na današnji dan najpre oproste svi stari dugovi i izglade narušeni odnosi. Najvažnije je biti u potpunom miru sa sobom i svojim okruženjem, dok se ulazak u rasprave, svađe i sukobe na ovaj veliki dan smatra velikim grehom.
Osim opraštanja i izmirivanja, Mala Gospojina se u narodu od pamtiveka smatra idealnim trenutkom za jesenje svadbe, veridbe i nove početke.
Svadbena veselja u Srbiji od davnina su počinjala upravo na ovaj dan, jer se veruje da sklapanje braka na praznik Rođenja Presvete Bogorodice donosi dugotrajan napredak, veselje i kuću punu dece.
U mnogim krajevima, poput Šumadije, domaćini koji ne proslavljaju ovaj praznik kao krsnu slavu oblače svečana odela i sa porodicom odlaze na sabore i vašare koji se tradicionalno organizuju u crkvenim portama.
Praznik ima i poseban značaj u svakodnevnom životu i poljoprivredi. U narodu se smatra da bilje ubrano u periodu između Velike i Male Gospojine poseduje izuzetna lekovita svojstva, dok se za jaja prikupljena u tom periodu veruje da mogu ostati sveža tokom cele godine pa se ostavljaju za nasad.
Poljoprivrednici su na ovaj dan označavali zvaničan početak oranja i setve ozimih useva, verujući da će ratarski radovi započeti sa dobrom namerom doneti bogatu žetvu.
Pročitajte još
S druge strane, veruje se da žene danas ne bi trebalo da peru veš niti da rade teške kućne i fizičke poslove, već da dan posvete molitvi za zdravlje svojih najbližih.
Budući da Mala Gospojina označava trenutak kada jesen zvanično preuzima primat, narod od davnina na današnji dan pažljivo posmatra nebo. Ukoliko je osvanulo vedro i sunčano, veruje se da su pred nama blaga i plodna jesen i zima, dok oblačan ili kišovit dan nagoveštava izuzetno hladan i težak period koji sledi.
Na ovaj sveti dan valja usporiti, sabrati plodove svog rada, zahvaliti se na svemu što imamo i poželiti dobro svima oko sebe.