Sveti Jovan Bogoslov bio je sin ribara Zevedeja i Salomije i brat apostola Jakova. Prema crkvenom predanju, kada ga je Isus Hristos pozvao da pođe za njim, ostavio je ribarske mreže i pridružio se njegovim učenicima.
Zajedno sa apostolima Petrom i Jakovom prisustvovao je važnim događajima iz Hristovog života, među kojima su Preobraženje i vaskrsenje Jairove kćeri.
Prema hrišćanskom predanju, Jovan je bio jedan od Hristovih najodanijih učenika. Dok su se ostali apostoli razbežali nakon Hristovog hapšenja, Jovan je ostao pod krstom zajedno sa Presvetom Bogorodicom.
Hristos mu je poverio brigu o svojoj majci, koju je Jovan čuvao sve do njenog uspenja.
Nakon toga propovedao je hrišćanstvo u Maloj Aziji, naročito u Efesu. Zbog svoje vere bio je progonjen, a prema predanju, tokom vladavine rimskog cara Domicijana prognan je na ostrvo Patmos.
U crkvenoj tradiciji Svetom Jovanu pripisuju se Jevanđelje po Jovanu, tri poslanice i Otkrivenje Jovanovo.
Foto: Vikipedija
Običaji i verovanja za Svetog Jovana Bogoslova
U narodu se za ovaj praznik vezuju običaji koji se odnose na domaćinstvo i svakodnevne poslove.
Prema narodnom verovanju, žene na ovaj dan ne bi trebalo da koriste igle, makaze i pletivo, jer se nekada smatralo da se tako domaćinstvo štiti od štete koju mogu da naprave miševi.
U pojedinim krajevima postoji i običaj da se stoka odmara od poslova.
Ova verovanja predstavljaju deo narodne tradicije, a ne opšteobavezujuća crkvena pravila.
Sveti Jovan Bogoslov u pravoslavnoj tradiciji posebno se poštuje kao propovednik ljubavi, praštanja i odanosti veri.
Pročitajte još
Prema crkvenom predanju, doživeo je duboku starost, a nakon njegovog upokojenja učenici su otvorili njegov grob, ali u njemu nisu pronašli telo.
Srpska pravoslavna crkva ovog svetitelja proslavlja i 21. maja, kada se obeležava sećanje na čudo koje se, prema predanju, događalo na njegovom grobu.
Budući da praznik ove godine pada u petak, dan je posan.