Noćne more u Briselu, prestonici Belgije i glavnom administrativnom i političkom sedištu Evropske unije (EU), kako piše tamošnji list "Politico", tek počinju. Ko se koga boji u EU?

Duh bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana lebdi Šumanovim trgom; Bjern Zajbert, šef kabineta predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, juri za saradnicima zahtevajući da mu objasne šta zapravo znači to „pridruženo članstvo” Kanade; a evroposlanici drhte pri pomisli da bi građevinski radnici tokom renoviranja mogli da iskopaju kosture političkih intriga iz prošlosti.

Foto: AA/ABACA/Abaca Press/Profimedia

 

Svi se plaše Marin le Pen

Osoba koja progoni evropske diplomate, zvaničnike i zakonodavce jeste favoritkinja za predsednicu Francuske Marin le Pen:

Da li će zaista prepoloviti doprinos Pariza budžetu EU, kao što je obećala?

Da li će odvući italijansku premijerku Đorđu Meloni od briselskog mejnstrima?

I da li će tražiti glavu Ursule fon der Lajen?

Briselski krugovi su još nekako i mogli da progutaju ideju da u Jelisejsku palatu useli Žordan Bardela – tokom godina na čelu Nacionalnog okupljanja pokazao je određenu dozu pragmatizma prema EU. Međutim, te nade su se raspršile onog trenutka kada je apelacioni sud u Parizu poništio zabranu i dao zeleno svetlo Marin le Pen da uđe u predsedničku trku.

Sledeći šef ECB-a plaši se Žan-Lika Melanšona

Predsednik Evropske centralne banke (ECB) poslednji je bedem odbrane evra od nepromišljenih ekonomskih poteza pojedinih članica. Međutim, ta odbrana biće na žestokom testu ako francuski levičar Žan-Lik Melanšon uđe u drugi krug predsedničkih izbora, nakon što je zapretio da će jednostavno „spaliti” milijarde evra francuskog duga.

NJegov radikalan plan podrazumeva zahtev da ECB u Frankfurtu otpiše kamate na ogroman paket francuskih državnih obveznica – što je nezapamćen, a prema mišljenju mnogih i neizvodljiv manevar za koji kritičari upozoravaju da bi Francusku mogao da košta izbacivanja iz evrozone, piše "Politico".

Kako je već poznato da Kristin Lagard u februaru odlazi sa čela ECB-a, ono šta će francuski predsednički kandidati uraditi sa gigantskim dugom svoje zemlje baciće tešku senku na izbor njenog naslednika, gde kao glavni kandidati figuriraju Holanđanin Klas Knot i Španac Pablo Ernandes de Kos.

Lobisti se plaše veštačke inteligencije (ChatGPT)

Broj amandmana koje podnose poslanici eksplodirao je od dolaska generativne veštačke inteligencije (AI), pa se ključni zakoni EU sada suočavaju sa hiljadama predloženih izmena teksta. Zvaničnici Parlamenta ne misle da je to slučajnost; neki ukazuju na amandmane pisane sumnjivim, robotskim jezikom, dok drugi navode da se u amandmanima ponekad citiraju zakoni koji uopšte ne postoje.

Rastuća gomila amandmana progoni lobiste, parlamentarne asistente i zvaničnike koji su primorani da sve to prate i razvrstavaju – uz strah da bi AI na kraju mogla da ih zameni.

Zvaničnici Komisije se plaše austrijske ministarke za Evropu

Dobro plaćeni zvaničnici Evropske komisije (i njihove porodice) prestravljeni su zbog austrijske ministarke za Evropu Klaudije Bauer, koja predvodi kampanju za drastično smanjenje administrativnih troškova Komisije – iz kojih se isplaćuju plate i kancelarije evrokrata – u narednom sedmogodišnjem budžetu. Kampanja, koju je podržala većina prestonica EU, rezultirala je smanjenjem administrativnog budžeta za 8 odsto u najnovijem predlogu.

Bauerova uliva toliki strah da se zvaničnici EU šale kako smanjuju broj članova svojih delegacija kad god putuju u Austriju.

Aleksandar Stub se plaši Kaje Kalas i Antonija Košte

Kaja Kalas nije javno komentarisala telefonski razgovor finskog predsednika Aleksandra Stuba sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, ali je najviša diplomatkinja EU jasno stavila do znanja da joj se takvi kontakti ne dopadaju. Ipak, da je Putin ponudio ozbiljne pregovore i ustupke, Kalasova bi bila očigledna adresa za odgovor: koordinacija spoljne i bezbednosne politike EU je njen posao.

– Naravno da ću razgovarati ako se ukaže takva prilika – rekla je estonskim medijima u septembru upitana o razgovoru sa Putinom ili njegovim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom.

Evropske diplomate ističu da predsednik Evropskog saveta Antonio Košta predstavlja blok na nivou lidera u inostranstvu. Taj institucionalni rat za nadležnosti možda objašnjava zašto je Stub naglasio da su on i norveški premijer Jens Stjore govorili samo u ime svojih zemalja – a ne u ime cele Evrope.

Manfred Veber se plaši sopstvene grupe, a grupa se plaši Uarde Bensuag

Šta Manfreda Vebera, lidera Evropske narodne partije (EPP) – najveće političke grupacije u Evropi – drži budnim noću? Podele u sopstvenim redovima. Veber je do sada držao stvari pod strogom kontrolom i želi da ponovo okupi svoje trupe uoči evropskih izbora 2029. godine, koje predstavlja kao bitku protiv ekstremne desnice. Ali to bi moglo da se pokaže kao klizav teren, jer se nacionalne delegacije EPP-a sve više sukobljavaju oko toga da li da sarađuju sa ekstremnom desnicom ili da je izoluju.

Centralna figura Veberove strategije je Uarda Bensuag, generalna sekretarka EPP-a i šefica njegovog kabineta. Kao jedan od njegovih najpouzdanijih operativaca, bije je glas pametne, ali nemilosrdne igračice od koje osoblje EPP-a strepi kada joj se ukrste putevi u hodnicima Parlamenta koji su poput lavirinta.

Niko se ne plaši Parlamenta... a trebalo bi

Pokušaji Evropskog parlamenta da prestraši prestonice oko sledećeg dugoročnog budžeta do sada su bili na granici tragikomedije: Parlament stalno preti da će staviti veto na budžet, ali izgleda da nikoga nije briga i niko ne veruje da će to zaista učiniti.

A trebalo bi da brinu, piše "Politico". Kada dođe vreme za usvajanje budžeta, biće potreban 361 od 720 glasova, a razlika bi mogla biti tanka kao oštrica brijača u rascepkanom domu koji je neprijateljski raspoložen prema planovima za objedinjavanje poljoprivrednih i regionalnih fondova. Što evroposlanici glasnije protestuju – i što ih Evropski savet duže ignoriše – to postaju odlučniji u nameri da dokažu da je pretnja stvarna.

(Politico.eu)

BONUS VIDEO