Naučnici, uglavnom bazirani u Australiji, ističu nove dokaze o brzim promenama u antarktičkom okruženju - povlačenje morskog leda, usporavanje okeanskih struja, topljenje ledenih kapa i pretnje po opstanak određenih vrsta, poput carskih pingvina.

- Antarktik pokazuje zabrinjavajuće znake promena u pogledu leda, okeana i ekosistema. Neke od ovih naglih promena biće teško zaustaviti i imaće posledice za generacije koje dolaze - rekla je za AFP Nerili Abram, istraživačica na Australijskom nacionalnom univerzitetu i glavna autorka studije.

Naučnici godinama upozoravaju na rizike koje predstavljaju klimatske promene izazvane ljudskim delovanjem za Antarktik i potencijalno katastrofalne posledice za budućnost, poput porasta nivoa mora izazvanog topljenjem leda.

Ali studija takođe pokazuje kako su te promene međusobno povezane i mogu, zauzvrat, pogoršati klimatske promene, naglašava Nerili Abram.

Foto: Profimedia

 

Povlačenje morskog leda, na primer, smanjuje njegovu sposobnost da reflektuje sunčevu energiju (albedo efekat), čime se pogoršava globalno zagrevanje.

Britanski institut za polarna istraživanja (BAS) je takođe pokazao, u studiji objavljenoj u junu, da kolonije carskih pingvina nestaju brže nego što se očekivalo, zbog povlačenja tog ledenog pokrivača.

Usporavanje antarktičke okeanske struje i topljenje ledenih pokrivača takođe se međusobno pojačavaju, začarani krug koji naučnici nazivaju povratnom petljom. Ti fenomeni podstiču globalno zagrevanje i dugoročni porast nivoa mora.

Foto: Profimedia

 

Zapadnoantarktički ledeni pokrivač je već identifikovan kao onaj koji je u opasnosti od nepovratnog prevrtanja zbog porasta temperature.

Za razliku od morskog leda, njegovo topljenje podiže nivo okeana, fenomen koji će verovatno trajati vekovima i opstaće čak i ako se klima stabilizuje.

To područje Antarktika sadrži dovoljno zamrznute vode da podigne nivo okeana planete za oko šest metara. Polovina ove mase, ekvivalentna približno tri metra, bila bi u opasnosti od nepovratnog kolapsa u bliskoj budućnosti.

Autori studije veruju da je jedini siguran način da se smanji rizik od naglih promena u antarktičkom okruženju brzo i duboko smanjenje emisije CO2 tokom ove decenije i ograničavanje zagrevanja na nivo koji je postavljen Pariskim sporazumom o klimatskim promenama.

BONUS VIDEO: