Masakr kraljevske porodice Nepala 2001. šokirao je svet. Princ Dipendra optužen je da je ubio kralja Birendru i još osam rođaka, a zatim je u komi proglašen kraljem.
Priče o kraljevskim porodicama često su ispunjene borbom za presto, dvorskim intrigama i sukobima oko nasledstva, ali malo koja moderna monarhija doživela je tragediju poput one koja je 2001. godine pogodila Nepal. Za svega nekoliko minuta ubijeni su kralj, kraljica i veliki deo njihove porodice, a čovek koga je zvanična istraga označila kao odgovornog za krvoproliće nekoliko sati kasnije postao je – novi kralj.
DEVENDRA MAN SINGH / AFP / Profimedia
Masakr u kraljevskoj palati Narajanhiti u Katmanduu ostao je jedan od najmračnijih događaja u savremenoj istoriji Nepala. Iako je zvanična istraga za ubistva označila prestolonaslednika Dipendru, okolnosti tragedije decenijama su bile predmet sumnji, teorija i različitih tumačenja.
Legenda o prokletstvu koje će stići dinastiju
Dinastija Šah zavladala je Nepalom u 18. veku, kada je Pritvi Narajan Šah ujedinio veliki broj dotadašnjih kneževina i postavio temelje moderne nepalske države.
Pročitajte još
Uz njega se vezuje i legenda koja je posle tragedije iz 2001. godine ponovo počela da se prepričava.
Prema predanju, Pritvi Narajan Šah susreo je svetog čoveka Goraknata, koji mu je ponudio blagoslovljeni jogurt. Kralj je odbio da ga pojede, a sadržaj je završio na zemlji i njegovim stopalima. U jednoj verziji legende, Goraknat mu je tada prorekao da će njegova dinastija vladati svega deset generacija – koliko je prstiju na njegovim stopalima.
Reč je, naravno, o narodnom predanju, a ne istorijskoj činjenici. Ipak, nakon pokolja u palati priča o starom „prokletstvu“ dobila je potpuno novi život u Nepalu.
Foto: DEVENDRA MAN SINGH / AFP / Profimedia
Kralj Birendra bio je omiljen među Nepalcima
Birendra Šah stupio je na presto 1972. godine, nakon smrti svog oca, kralja Mahendre.
NJegovu vladavinu obeležile su velike političke promene. Nepal je 1990. godine prešao na ustavnu monarhiju i višepartijski sistem, čime je kraljevska vlast ograničena, a veći politički značaj dobili su parlament i izabrana vlada.
Međutim, zemlja nije uspela da pronađe politički mir. Maoistička pobuna počela je 1996. godine, prerastajući u višegodišnji sukob čiji je jedan od ciljeva bilo rušenje monarhije.
Kralj Birendra i kraljica Aišvarija imali su troje dece – prestolonaslednika Dipendru, princezu Šruti i princa Niradžana. Upravo će njihov najstariji sin nekoliko godina kasnije biti stavljen u središte tragedije koja je potresla čitav svet.
Porodično okupljanje pretvorilo se u krvoproliće
Prvog juna 2001. članovi kraljevske porodice okupili su se na tradicionalnom porodičnom druženju u palati Narajanhiti.
Prema nalazima zvanične istrage i svedočenjima preživelih, Dipendra je tokom večeri pio alkohol, a u jednom trenutku bio je u takvom stanju da su ga članovi porodice odveli u njegove odaje.
U pozadini svega nalazio se i njegov dugogodišnji odnos sa Devijani Ranom, ženom kojom je želeo da se oženi. NJegova porodica, a naročito kraljica Aišvarija, navodno nije podržavala taj brak. Spor oko izbora buduće supruge godinama se navodi kao jedan od mogućih motiva za ono što je usledilo, mada nikada nije dokazano da je upravo to bio jedini razlog tragedije.
Foto: KEDAR JAIN / AFP / Profimedia
Nedugo nakon što je odveden u svoju sobu, Dipendra se, prema zvaničnoj verziji događaja, vratio naoružan.
Počela je pucnjava.
Za nekoliko minuta ubijeno devet članova kraljevske porodice
Zvanična istraga zaključila je da je Dipendra otvorio vatru na okupljene članove porodice i ubio devet osoba.
Među žrtvama bili su njegov otac kralj Birendra, majka kraljica Aišvarija, sestra Šruti, brat Niradžan, kao i još petoro članova šire kraljevske porodice.
Na kraju krvoprolića Dipendra je pucao sebi u glavu. Nije, kako se ponekad pogrešno navodi, pokušao samoubistvo skokom sa mosta. Teško ranjen prebačen je u bolnicu, gde je pao u komu. A onda je usledio gotovo nezamisliv obrt.
Ležao je u komi, a postao kralj
Pošto je kralj Birendra bio mrtav, nasledno pravo na presto prešlo je na njegovog sina. Tako je Dipendra, dok je bez svesti ležao u bolnici sa teškom prostrelnom ranom glave, proglašen novim kraljem Nepala.
Nikada nije došao svesti.
Umro je 4. juna, tri dana nakon masakra, a presto je potom preuzeo njegov stric Gjanendra. Nepal je tako za samo nekoliko dana dobio tri kralja – Birendru, Dipendru i Gjanendru.
Zvanična istraga imenovala je Dipendru kao jedinog počinioca, ali deo nepalske javnosti nikada nije u potpunosti prihvatio tu verziju događaja. Brzina istrage, smrt gotovo svih najbližih svedoka i činjenica da Dipendra nikada nije mogao da iznese svoju stranu priče ostavili su prostor za brojne teorije zavere.
Foto: DEVENDRA MAN SINGH / AFP / Profimedia
Šta se dogodilo sa Devijani Ranom?
Žena čije se ime godinama vezivalo za sukob prestolonaslednika sa porodicom našla se nakon masakra pod ogromnim pritiskom javnosti.
Devijani Rana se sklonila iz Nepala, a jedno vreme boravila je kod starije sestre u Moskvi. Kasnije je nastavila školovanje u Velikoj Britaniji i 2004. godine završila master studije na Londonskoj školi ekonomije.
Godine 2007. udala se za Aišvariju Singa, unuka nekadašnjeg indijskog ministra Ardžuna Singa, a par je kasnije dobio sina.
Iako su je pojedini mediji godinama predstavljali kao ženu zbog koje je počeo sukob u palati, nema osnova da se odgovornost za masakr pripisuje njoj. Protivljenje Dipendrinom izboru partnerke jeste deo najčešće navođene verzije događaja, ali pravi splet motiva koji je prethodio krvoproliću nikada nije potpuno rasvetljen.
Foto: INDRANIL MUKHERJEE / AFP / Profimedia
Masakr je bio početak kraja monarhije
Kraljevska porodica nije nestala te noći, ali je ugled monarhije pretrpeo udarac od kojeg se nikada nije potpuno oporavila.
Gjanendra je nekoliko godina kasnije pokušao da proširi sopstvenu vlast, a politička kriza, maoistička pobuna i veliki protesti dodatno su oslabili položaj krune.
Konačan kraj stigao je 2008. godine, kada je Ustavotvorna skupština izglasala ukidanje monarhije i Nepal proglasila republikom. Time je završena gotovo 240 godina duga vladavina dinastije Šah.
(Kurir)