Optužena je po tri tačke za ubistvo prvog stepena i ne spori da je 2023. godine ubila svoja dva sina i ćerku, piše Bi-Bi-Si.

Međutim, kako se navodi, njen advokat tvrdi da je u trenutku zločina patila od postporođajne psihoze i da zbog toga nije mogla da razlikuje dobro od zla.

Tužilaštvo, s druge strane, tvrdi da je Klensi donela proračunatu i namernu odluku da ubije decu i da je u tom trenutku znala da je to što radi pogrešno.

Porota od devet žena i tri muškarca nastavlja većanje, a pred njom je nekoliko mogućih ishoda:

  • nije kriva
  • nije kriva zbog neuračunljivosti
  • kriva za ubistvo prvog stepena
  • kriva za ubistvo drugog stepena
  • kriva za ubistvo iz nehata

Ovaj ishod zavisi od odbrane zasnovane na postporođajnoj psihozi, ukazuje ovaj britanski medij.

Foto: Tanjug/AP Photo/Rodrique Ngowi, File

 

Šta je postporođajna psihoza

Postporođajna psihoza predstavlja naglu pojavu psihotičnih simptoma nakon porođaja i znatno je ozbiljnije stanje od postporođajne depresije. Procenjuje se da pogađa jednu do dve žene na svakih 1.000 porodilja. Suđenje je pokrenulo brojne rasprave o mentalnom zdravlju majki, ali i proteste podrške Lindzi Klensi, čiji učesnici traže promene u sistemu mentalne zdravstvene zaštite.

- Ove rasprave su izuzetno važne jer je samoubistvo i dalje jedan od vodećih uzroka smrtnosti majki tokom trudnoće i nakon porođaja - izjavio je za CBC njuz dr Nikolas Lejland, predsednik Kanadskog društva akušera i ginekologa.

On navodi da se tek približno jedna od pet pacijentkinja uopšte pita o mentalnom zdravlju tokom perinatalnog perioda. Smatra i da je potrebno učiniti više kako bi zdravstveni radnici i pacijentkinje mogli da razlikuju postporođajnu depresiju od postporođajne psihoze.

- Postporođajna psihoza nije česta, ali može biti izuzetno razorna za porodice, majke i, naravno, decu. Nažalost, ovako tragičan slučaj pomaže nam da prenesemo poruku o tome koliko su ova pitanja važna i koliko ozbiljno moramo da se njima bavimo - rekao je Lejland.

Postporođajna psihoza je jedan od poremećaja mentalnog zdravlja koji mogu pogoditi žene tokom trudnoće i nakon porođaja. Postporođajna depresija i anksioznost mnogo su češće i, prema podacima kanadske statistike iz 2019. godine, pogađaju oko četvrtine žena koje su se nedavno porodile.

Nedavno istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu JAMA pokazalo je da su majke sa dijagnostikovanom perinatalnom depresijom imale tri puta veći rizik od suicidalnog ponašanja u poređenju sa majkama bez takve dijagnoze.

Postporođajna psihoza smatra se najtežim oblikom psihijatrijske bolesti povezane sa periodom nakon porođaja. Ključna razlika između nje i postporođajne depresije jeste u tome što osoba koja pati od psihoze može naglo izgubiti kontakt sa stvarnošću.

Mogu se javiti ekstremne promene raspoloženja, sumanute ideje, zbunjenost, halucinacije, uznemirujuće misli, dezorganizovano razmišljanje ili ponašanje, paranoja, manija ili depresija, ubrzane misli, nesanica, razdražljivost i uznemirenost. Primer halucinacije mogao bi biti glas koji majci naređuje da povredi sebe ili svoje dete.

- Ove pacijentkinje su veoma teško bolesne i reč je o psihijatrijskom hitnom stanju u kojem treba da budu hospitalizovane i odgovarajuće lečene pod nadzorom psihijatra - rekao je Lejland.

NJen pravni tim tvrdio je da je Klensi, nakon što je rodila najmlađe dete, čula glas koji joj je govorio da ubije decu.

- Ovo ti je poslednja prilika. Ubij decu kako bi mogla da ubiješ sebe - prema rečima njenog advokata.

 

 

Stručnjaci koji su svedočili pred sudom govorili su o tome koliko ova bolest može biti ozbiljna, dok su članovi porodice opisivali njeno psihičko stanje.

Podrška žena


Lindsi od početka suđenja ima veliku podršku dela žena, koje su posebno aktivne na društvenim mrežama.

Pristalice su najglasnije na TikToku, pa mnoge žene na ovoj platformi objavljuju videe u kojima je brane i iznose svoja mišljenja o ovom slučaju.

Nekoliko hiljada njih je saglasno da ne postoji šansa da je Lindzi ubila svoje troje dece "jer je ona lav u horoskopu, a lavovi ne ubijaju svoju decu".

Pojedine žene u videima tvrde da je decu zapravo ubio njen muž Patrik jer je on u horoskopu blizanac.

- Rođen je 14. juna, znate ko je još rođen 14. juna? Donald Tramp - rekla je jedna od žena u videu koji je objavila.

 

 

Zanimljivo je i to da Lindzi nema samo podršku na društvenim mrežama već i među ženama koje dolaze ispred suda.

Tokom suđenja se okupilo nekoliko stotina pristalica, većinom žena, od kojih su mnoge nosile roze odeću i poruke poput "She Needed Help" ("Trebala joj je pomoć") . One uglavnom ne tvrde da se ubistva nisu dogodila, već smatraju da Lindzi nije trebalo da bude krivično gonjena na isti način zbog teškog psihičkog stanja i da je sistem mentalnog zdravlja zakazao.

Posebno je zanimljivo što među njenim podržavateljkama ima majki, medicinskih sestara i žena koje su same imale probleme sa mentalnim zdravljem nakon porođaja. Neke su rekle da su se u njenoj priči prepoznale i da žele da slučaj skrene pažnju na postporođajnu depresiju i nedovoljnu pomoć ženama.

Podrška je toliko velika da je njen advokat Kevin Redington nedavno rekao da je ona dobila toliko pisama podrške da su sva stala u tri velie kutije.

Zanimljivo je i da se oko slučaja formirala svojevrsna ženska zajednica podrške - žene dolaze na suđenje, prate svako ročište i javno govore o sopstvenim iskustvima sa majčinstvom i psihičkim problemima.

Jedna žena zastrašivala porotnike


Ispred zgrade suda u američkom Plimutu, gde se odvija suđenje Lindzi Klensi, uhapšena je 56-godišnja žena zbog sumnje na zastrašivanje porote. Hapšenje se dogodilo u trenutku kad porotnici već četvrti dan ne uspevaju da donesu jednoglasnu odluku o krivici, piše Unilad.

Državna policija Masačusetsa potvrdila je za više medija da je 56-godišnja Don Lajt iz Satona optužena za zastrašivanje svedoka, porotnika ili osoba koje učestvuju u krivičnom postupku. Privedena je juče oko 15:40 ispred Višeg suda u Plimutu.

Novinarka Si-Bi-Esa Kristina Rek objavila je na platformi Iks da su joj izvori potvrdili hapšenje.

 

 

- Izvori mi kažu da je ispred suda u Plimutu danas popodne uhapšena osoba, koja nije novinar, pod optužbom da je snimala porotnike na suđenju Lindzi Klensi. Porotnici su primetili da ih se snima - napisala je.

Zakon u Masačusetsu ne brani izričito fotografisanje ispred zgrade suda, ali strogo zabranjuje svaki oblik zastrašivanja učesnika krivičnih postupaka, uključujući porotnike i svedoke. Osumnjičena bi se pred sudom trebala pojaviti sutra, dok porota u slučaju Klensi i dalje ne može postići dogovor.

Prema zakonu Masačusetsa, Klensi nema obavezu da dokazuje da je imala mentalnu bolest i da zbog nje nije bila krivično odgovorna.

Umesto toga, navodi se, tužilaštvo mora van razumne sumnje da dokaže da je bila krivično odgovorna u trenutku kada je ubila decu, objasnila je Bi-Bi-Si-ju advokatica za krivično pravo Eliz Heršon.

Tužilaštvo to može učiniti tako što će van razumne sumnje dokazati ili da Klensi u trenutku zločina nije patila od mentalne bolesti ili da je, iako je imala mentalnu bolest, ipak bila sposobna da kontroliše svoje postupke i znala da su oni pogrešni.

Foto: Tanjug/Greg Derr /The Patriot Ledger via AP, Pool

 

Presuda „nije kriva“ značila bi da bi Klensi bila puštena na slobodu, ali se takav ishod smatra malo verovatnim. Mnogo je verovatnije da bi bila proglašena nevinom zbog neuračunljivosti, što bi značilo da bi bila zadržana u psihijatrijskoj ustanovi.

Ubistvo prvog stepena

Bi-Bi-Si piše da je ovo je najteži mogući ishod za Klensi – da bude proglašena krivom za ubistvo prvog stepena, odnosno namerno i unapred planirano lišavanje druge osobe života.

U Masačusetsu ova presuda nosi obaveznu kaznu doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta. Klensi bi u očima porote praktično morala da bude viđena kao „čudovište“ da bi došlo do ovakve presude, navodi se dalje.

U ovom slučaju, mentalna bolest ili poremećaj – kako ih zakon opisuje – mogli bi da predstavljaju olakšavajuću okolnost.

Foto: Tanjug/Greg Derr/The Patriot Ledger via AP, Pool

 

Ubistvo drugog stepena

Ubistvo drugog stepena predstavlja kategoriju za sva ubistva koja se, prema zakonu Masačusetsa, ne smatraju ubistvima prvog stepena.

Odnosi se na protivpravna ubistva počinjena sa zlom namerom ili krajnjom nepromišljenošću, ali bez prethodnog planiranja. U slučaju osude za ubistvo drugog stepena, Klensi bi takođe bila osuđena na doživotni zatvor, ali bi imala mogućnost uslovnog otpusta.

Foto: depositphotos/pjcross

 

Ubistvo iz nehata

Porota je dobila još jednu mogućnost kada je sudija dozvolio da Clancy proglasi krivom za ubistvo iz nehata – što je prethodno bilo predmet spora između odbrane i tužilaštva.

Ubistvo iz nehata, koje se definiše kao prouzrokovanje smrti nenamernim, pogrešnim ili nemarnim postupkom, nosi maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora po svakoj tački optužnice.

Namera je važna razlika između presude za ubistvo iz nehata i dve vrste presude za ubistvo, navode stručnjaci.

- Ova mogućnost dozvoljava poroti da prihvati da ubistva nisu bila planirana niti proračunata, već da je Klensi u deliću sekunde donela odluku da postupi - rekla je Cucolo.

Tužilaštvo ne mora da dokaže da je Klensi imala nameru da usmrti decu kako bi bila osuđena za ubistvo iz nehata, dodala je.

BONUS VIDEO: