Tako se prikupljaju lični podaci putnika, uključujući ime, prezime, datum rođenja, pol i državljanstvo, ali i podaci o samoj ispravi, poput njenog broja, države koja ju je izdala, kao i datuma do kojeg važi. Kod biometrijskih pasoša moguće je pristupiti i podacima pohranjenima na elektronskom čipu, među kojima je i fotografija vlasnika koja služi za potvrđivanje identiteta.

Sledeći korak odnosi se na proveru verodostojnosti putne isprave. Kompjuterski sistem utvrđuje da li je dokument još uvek važeći, postoji li prijava njegovog gubitka ili krađe, kao i da li je eventualno poništen ili nezakonito izmenjen. Policijski službenik istovremeno proverava da li fotografija odgovara osobi koja mu je predala pasoš.

Pojave li se nepravilnosti, može se pristupiti detaljnijem ispitivanju zaštitnih obeležja dokumenta. Posebno važan deo postupka na spoljnim granicama šengenskog područja odnosi se na pretraživanje dostupnih policijskih evidencija. Među ključnim sistemima nalazi se Šengenski informacioni sistem (SIS), koji državama članicama omogućava razmenu bezbednosno relevantnih podataka. U toj se evidenciji, među ostalim, nalaze upozorenja o osobama za kojima se traga, nestalim osobama i pojedincima kojima je zabranjen ulazak na određeno područje.

Foto: B. Subašić

 

Sistem sadrži i podatke povezane sa sudskim merama, kao i predmetima koji se potražuju zbog krađe ili krivičnih istraga. Uz SIS, granična policija može koristiti i Interpolovu međunarodnu evidenciju izgubljenih i ukradenih pasoša. To je posebno važno za putnike koji su prijavili nestanak pasoša, a zatim ga pronašli. Takav dokument ne bi trebalo da se koristi za putovanje jer prijava može ostati evidentirana u sistemu, zbog čega se pasoš može smatrati nevažećim. Pokušaj prelaska granice s takvom ispravom može završiti dodatnom kontrolom i privremenim zadržavanjem putnika.

Važno je pritom naglasiti da policijski službenik nakon očitavanja pasoša nema neograničen pristup svim informacijama o osobi. Na računaru mu se prikazuju podaci potrebni za obavljanje granične kontrole i upozorenja za koja ima odgovarajuće dozvole. Korišćenje službenih evidencija uređeno je zakonskim propisima, pristupi se beleže, a obrada podataka mora biti u skladu s pravilima o zaštiti privatnosti.

Kada granicu prelazi državljanin zemlje koja nije članica Evropske unije, kontrola može obuhvatiti i dodatne informacije o njegovom pravu na ulazak i boravak. Policijski službenici mogu proveriti ima li osoba odgovarajuću vizu ili dozvolu boravka, koliko je vremena ranije provela unutar šengenskog prostora i da li je prekoračila dozvoljeno trajanje boravka. Proverava se i da li postoje prethodne zabrane ulaska ili odluke o udaljavanju iz zemlje, piše GPMaljevac.

Foto: Depositphotos/librakv

 

S druge strane, elektronsko očitavanje pasoša ne znači da policija automatski dobija uvid u celokupan privatni život putnika. Podaci o njegovom zaposlenju, stanju na bankovnom računu, kupovnim navikama ili sadržaju mobilnog telefona nisu informacije koje se prikazuju u okviru redovne kontrole putne isprave. Ipak, evidentirano bezbednosno upozorenje, nejasnoće povezane s identitetom ili nedoumice o ispunjavanju uslova za ulazak mogu biti razlog za provođenje dodatnih provera. Ako policijski službenik nakon skeniranja pasoša zatraži da putnik pričeka, to ne mora značiti da je otkriveno bilo kakvo nezakonito postupanje. Do zastoja može doći zbog podudaranja ličnih podataka s podacima druge osobe, neispravnog ili oštećenog dokumenta, poteškoća pri očitavanju biometrijskog čipa ili nejasnih ulaznih i izlaznih pečata. Ponekad je jednostavno potrebno uporediti informacije s dodatnim evidencijama kako bi se otklonila svaka dvojba.

U takvim situacijama policajac može zatražiti drugu identifikacionu ispravu, postaviti dodatna pitanja o odredištu i svrsi putovanja ili uputiti putnika odnosno njegovo vozilo na mesto predviđeno za temeljniju kontrolu. Pojedina upozorenja mogu se odnositi i na vozilo kojim osoba putuje ili njegovu registarsku oznaku, a ne nužno na samog putnika. Zaviasno o sadržaju upozorenja, policija može provesti dodatnu identifikaciju, obaviti razgovor, privremeno zadržati putnu ispravu ili odbiti ulazak. U određenim okolnostima daljnje postupanje preuzima drugo nadležno policijsko telo.

Dakle, ga kratko čekanje nakon što policajac očita pasoš nije samo vreme potrebno da se na zaslonu pojave ime i prezime vlasnika. U pozadini se istodobno mogu odvijati provere valjanosti dokumenta, utvrđivanje prava na prelazak granice i pretraživanje dostupnih sigurnosnih evidencija. Upravo tih nekoliko sekundi može biti presudno za odluku hoće li putnik bez zadržavanja nastaviti prema svojem odredištu ili će morati proći dodatnu kontrolu.

BONUS VIDEO: