Nakon obrađenih 99,95 posto biračkih mesta, njena lista je osvojila 57,58 posto glasova, odnosno oko 1,1 milion glasova, dok su protivkandidati dobili 39,47 posto, navodi Rojters.
Bila je novinarka, poslanica u Evropskom parlamentu pa potpredsednica uz Rumena Radeva tokom oba njegova predsednička mandata. Nakon njegove ostavke, nasledila ga je na predsedničkoj dužnosti.
Tokom predizborne kampanje, spoljna politika bila je jedna od glavnih tema, posebno rat između Rusije i Ukrajine. Jotova se protivi daljoj bugarskoj vojnoj pomoći Ukrajini, više je puta tvrdila da sukob nema vojno rešenje te pozivala na stvaranje „koalicije za mir” usmerene na diplomatiju, navodi Agencija Anadolija.
Bivši privremeni premijer Andrej Đurov, njen protivnik, imao je drugačije stanovište. Naime, on je kritikovao smanjenje potpore Ukrajini i zalagao se za bližu koordinaciju s partnerima u NATO-u i Evropskoj uniji.
Foto: Tanjug/AP Photo/Heather Khalifa
Jotova je, u završnici predizborne kampanje, poručila da Rusiju treba vratiti za pregovarački sto, kao i da bi Bugarska trebalo da ima važnu ulogu u uspostavi diplomatskog kanala.
Pročitajte još
- Svi bi trebalo da pozovu predsednika [Vladimira] Putina. Bilo bi mnogo učinkovitije kada bi se ti diplomatski kanali prema Rusiji otvorili u ime cele Evropske unije - rekla je za televiziju Nova TV u Sofiji, prenosi Fajnenšenel tajms.
Ruslan Stefanov, direktor Centra za proučavanje demokratije, kazao je uoči izbora kako izabrani predsednik verovatno neće moći znatno da udalji Sofiju od Zapada, čiji je Bugarska deo kao članica NATO-a i Evropske unije.
Iako bi Bugarska mogla biti problematična za Zapad kao što je to bila Mađarska pod vođstvom Viktora Orbana, Stefanov smatra kako su partneri naučili učinkovitije da obuzdaju takve pretnje, posebno unutar Evropske unije.
- Ako išta možemo naučiti iz primera Srbije, koja je van saveza, ili Mađarske, koja je unutar njih, onda je to da strateška dvosmislenost malih zemalja, koje ne mogu projektovati sopstvenu geopolitičku moć, šteti tim zemljama jer povećava njihovu premiju rizika - rekao je.
Foto: Nikolay DOYCHINOV/AFP/Profimedia
Ko je Ilijana Jotova?
Ilijana Jotova je rođena 1964. u Sofiji, piše bugarska agencija BTA, pozivajući se na podatke, objavljene na internet stranici Predsedništva. Završila je Francusku jezičku gimnaziju „Alfons de Lamartin“ br. 9 i diplomirala bugarsku filologiju na Univerzitetu „Sveti Kliment Ohridski“ u Sofiji.
Usavršavala se u Nacionalnoj školi za administraciju u Francuskoj (ENA – École nationale d’administration), kao i u Centru za evropske studije u Strazburu (Centre des Études Européennes de Strasbourg).
Političkom angažmanu je prethodilo novinarstvo. Od 1990. do 1997. godine radila je na Bugarskoj nacionalnoj televiziji kao reporterka, urednica, voditeljka programa i direktorka Direkcije za informativni program i aktuelna pitanja.
Nakon toga je do 2007. rukovodila Pres-centrom Nacionalnog saveta Bugarske socijalističke partije (BSP). Bila je članica Nacionalnog saveta BSP-a od 2000. do 2016. godine.
Foto: AA/ABACA/Abaca Press/Profimedia
U januaru 2006. izabrana je za zamenicu predsednika Gradskog odbora BSP-a u Sofiji, funkciju koju je obavljala do 2012. godine. Iste godine postala je članica Izvršnog biroa Nacionalnog saveta BSP-a, u kojem je ostala do 2016. godine.
Poslanica u 40. sazivu Narodne skupštine Bugarske bila je od 2005. do 2007. godine, podseća Danas. Tokom tog perioda obavljala je i funkciju predsednice bugarske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Frankofonije, kao i zamenice predsednika bugarske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope (PACE).
Od juna 2007. bila je poslanica Evropskog parlamenta u okviru Poslaničke grupe Progresivnog saveza socijalista i demokrata. U tom periodu do 2017. bavila se pitanjima zaštite potrošača, ribarstva, peticija i građanskih sloboda, piše u njenoj biografiji, navodi se na historyofbg.com.
U EP je bila angažovana i u odnosima EU i Crne Gore, te je od 2014. do 2017. bila potpredsednica Delegacije u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje između Evropske unije i Crne Gore, navodi se na sajtu Evropskog parlamenta.
Tečno govori francuski jezik, a služi se ruskim i engleskim. Udata je i ima jednog sina.