Broj poginulih pri pokušaju prelaska porastao je na 27. Lokalni izvori navode da su se mnogi utopili, dok su drugi stradali u stampedu.
Španija je u Seutu poslala dodatne policijske i vojne snage, a grad sa oko 85.000 stanovnika suočen je sa preopterećenim prihvatnim centrima i hiljadama ljudi na ulicama.
Premijer Pedro Sančez stigao je danas u Seutu i najavio privremeni centar za registraciju i trijažu migranata, kao i ubrzano proterivanje onih koji nemaju pravo da ostanu u Španiji.
Masovni prelazak povezan je sa nedavnom presudom Vrhovnog suda o migrantima koji u Seutu i Melilju pokušavaju da uđu morskim putem, tvrdeći da se njeno pogrešno tumačenje brzo proširilo krijumčarskim mrežama.
Foto: Tanjug/AP Photo/Antonio Sempere
Šta je Seuta?
Seuta se u medijima najčešće opisuje kao španska enklava u Severnoj Africi. To nije potpuno pogrešno, ali geografski precizniji izraz bio bi španska eksklava i poluenklava.
Pročitajte još
Eksklava je deo države koji je od njenog glavnog teritorija odvojen teritorijom druge države ili morem. Seuta pripada Španiji, ali je od španskog kopna odvaja Gibraltarski moreuz, pa je eksklava.
Prava enklava bila bi potpuno okružena teritorijom druge države. Seuta sa jedne strane graniči sa Marokom, a sa druge izlazi na Sredozemno more. Zato je preciznije nazvati je poluenklavom, odnosno teritorijom koja je kopnom okružena drugom državom, ali ima izlaz na more.
Foto: Depositphotos/Lesniewski
Zašto ne postoji most između Evrope i Afrike
Iako Španiju i Maroko deli svega 14 kilometara vodenog prostranstva, tehničke prepreke čine izgradnju mosta praktično nemogućom. Zbog toga ideja o podvodnom tunelu ostaje jedino realno rešenje na stolu.
Danas, jedini kopneni putevi koji povezuju Evropu sa Afrikom vode preko Bosfora, kroz celu Tursku, Siriju, Liban i Izrael, pa sve do Egipta, gde se nakon prelaska Sueckog kanala ulazi na afrički kontinent.
S obzirom na ogromne prednosti za trgovinu, ideja o direktnom mostu u Gibraltaru deluje izuzetno privlačno, ali je decenijama odbacivana zbog tri ključna faktora rizika.
Ekstremne dubine
Prva prepreka je dubina mora. Na najužem delu od 14 kilometara, dubina varira od 300 do čak 900 metara. Toliki razmak između površine i morskog dna onemogućava postavljanje stabilnih temelja.
Poređenja radi, tunel pod Lamanšem (Evrotunel) ima maksimalnu dubinu od 180 metara, dok je prosek svega 54 metra, što je taj projekat učinilo izvodljivim.
Foto: Depositphotos/Gabrieuskal
Snažne morske struje
Drugi razlog su izuzetno jake morske struje. Na ovom mestu se susreću Atlantski okean i Sredozemno more. Hladne vode Atlantika sudaraju se sa toplijim vodama Mediterana, stvarajući snažne podvodne vrtloge koji predstavljaju ogroman izazov za bilo kakvu konstrukciju.
Seizmička aktivnost
Region Gibraltara karakteriše i visoka seizmička aktivnost. Mediteran se nalazi na mestu sudara afričke i evroazijske tektonske ploče, što drastično povećava rizik od zemljotresa i čini ovako monumentalan projekat dodatno složenim.
Alternativa: Podvodni tunel od 42 kilometra
Pošto se most smatra neizvodljivim, vlade Španije i Maroka godinama razmatraju izgradnju podvodnog tunela, sličnog onom koji spaja Francusku i Englesku.
Tunel bi imao ukupnu dužinu od 42 kilometra. Interesantno je da on ne bi pratio najkraću rutu između dva kontinenta, već je izabrana duža putanja kako bi se izbegle najveće dubine moreuza. Planirana trasa spajala bi tačke Punta Paloma i Punta Malabata, prolazeći kroz zonu poznatu kao Prag moreuza, gde je more najpliće.
Prema projektu, tunel bi se sastojao od tri paralelne cevi: dve bi služile za železnički saobraćaj (putnički i teretni), dok bi treća bila namenjena održavanju i sistemima bezbednosti. Realizacija ovog poduhvata pretvorila bi Španiju u glavnu kapiju Evrope ka afričkom kontinentu, menjajući mapu svetske trgovine zauvek.