Međutim, najava mogućih ograničenja koja se odnose na kupovinu i korišćenje druge nekretnine izazvala je oštre reakcije i podeljene stavove u Evropskom parlamentu.
Foto: N. Fifić
Cene stanova skočile za 60 odsto, a petina nekretnina prazna
Prema podacima Evropske komisije, cene stanova u EU su u poslednjih 13 godina porasle za više od 60 odsto, dok su prosečne stanarine više za oko 20 odsto. Istovremeno, podaci pokazuju da je čak 20 odsto stanova širom Unije prazno.
Predlog novog akta na plenarnoj sednici predstavio je evropski komesar za energetiku i stanovanje Dan Jorgensen, istakavši da će novi propisi doneti pravnu sigurnost u oblasti ograničavanja kratkoročnog najma. Iako je većina poslanika pozdravila borbu protiv špekulanata, više njih je upozorilo da mere ne smeju ići na štetu malih porodičnih iznajmljivača.
„Udar na pravo vlasništva i ekstremna mera“
Jedna od najglasnijih kritičarki predloga je hrvatska evroposlanica Nikolina Brnjac ("EPP/HDZ"), koordinatorka u Posebnom odboru Evropskog parlamenta za stambenu krizu ("HOUS"), koja tvrdi da predložena uredba ne nudi rešenje za stambenu krizu, već direktno ugrožava pravo na imovinu.
Kao najproblematičniji deo predloga, Brnjac je izdvojila mogućnost uvođenja ograničenja vezanih za kupovinu ili korišćenje druge nekretnine, naglasivši da je to „ekstremna mera koja nije tražena, nije najavljena i nije prihvatljiva“. Prema njenim rečima, takvo ograničavanje nije u skladu sa Evropskom poveljom o temeljnim pravima.
Pročitajte još
Ko gubi, a ko dobija?
Brnjac upozorava da bi ovako koncipirane mere najviše pogodile obične građane koji imaju samo jedan stan ili apartman, a ne velike špekulante koji kupuju i iznajmljuju veliki broj nekretnina i tako podižu cene na tržištu.
Ona ističe da je ključni uzrok stambene krize nedovoljna ponuda na tržištu, te da se problem ne rešava zabranama već:
- bržim izdavanjem građevinskih dozvola,
- novom gradnjom i obnovom,
- prenamenom postojećih zgrada i mobilizovanjem investicija.
Pogrešne statistike i opasnost od zloupotreba
Hrvatska evroposlanica ukazuje i na metodološke nedostatke predloga, naglašavajući da se pritisak na stambeni prostor izračunava na nivou regiona "NUTS 3". Takav proračun smatra beskorisnim jer primenjuje iste podatke za velika turistička središta poput Splita i unutrašnjost poput Imotskog.
Takođe upozorava na rizik da pojedini lokalni čelnici iskoriste ovakve propise kako bi građanima onemogućili upravljanje sopstvenom imovinom radi prikupljanja političkih poena, primoravajući vlasnike da zaštitu potraže na sudu.
Šta sledi u Briselu?
Akt o pristupačnom stanovanju nalazi se tek na početku zakonodavnog procesa, a predstoje mu složeni i zahtevni pregovori u Evropskom parlamentu i Savetu EU. Brnjac predviđa da sporno ograničenje kupovine i korišćenja druge nekretnine na kraju ipak neće opstati u konačnom tekstu uredbe.