Dva insajdera tvrde da je Iran procenio mogućnosti napada na američke objekte u zemljama jugoistočne Evrope, poput Bugarske, koja je prošlog meseca odobrila korišćenje svoje vazdušne baze Bezmer za točenje goriva u američke avione.

Izvori dodaju da je i Kipar među potencijalnim metama odmazde. Takođe se razmatrao napad na podmorske optičke kablove u Ormuskom moreuzu u slučaju eskalacije. Ove pretnje i smer u kojem se kreću odluke Teherana pokazuju da su mnogi unutar režima sigurni u nastavak rata te ne percipiraju obustavu sukoba kao opciju.

Pregovori o ponovnom otvaranju moreuza su stali, a iranski vrhovni vođa ajatolah Modžtaba Hamnei prošle nedelje je postavio tvrdolinijaše na najviše bezbednosne i vojne dužnosti. Stručnjaci su taj potez protumačili kao znak da su osobe poput Mohamada Baghera Galibafa, glavnog pregovarača zemlje, zasad gurnute po strani, jer izgledi za trajni sporazum izgledaju sve sumrnije.

Za najvišeg bezbednosnog zvaničnika zemlje sada je imenovan Mohsen Rezaei, bivši komandant Iranske revolucionarne garde (IRGC).

- Iran šalje jasnu poruku da, ako SAD ne postigne dogovor s Galibafom, mora imati posla s Rezaeijem. Poruka je: “Nemojte ludo postupati, jer smo luđi od vas” - rekao je izvor za Fajnenšl tajms. Tramp je u utorak kazao da nema nikakvih “razgovora u toku ili zakazanih” s Teheranom.

Foto: Middle East Images/ABACA/Abaca Press/Profimedia

 

Iranska revolucionarna garda upozorila je da bi Iran u bilo kom novom sukobu velikih razmera odstupio od svoje prethodne strategije napada na američku vojnu imovinu, energetska postrojenja i drugu infrastrukturu na Bliskom istoku te ciljao udaljenije relacije. Sidhart Kaušal, istraživački saradnik u londonskom Kraljevskom institutu za odbrambene i bezbednosne studije (RUSI), opisao je pretnju koju Iran predstavlja Evropi kao “stvarnu, ali ograničenu”.

- Iran bi mogao da rasporedi balističke rakete srednjeg dometa protiv američkih objekata u južnoj i jugoistočnoj Evropi, poput serije Šahab, ali teško da bi one nanele štetu na većim udaljenostima - kazao je Kaušal.

Odbrana po svaku cenu

Izvori iz iranskog režima ističu da odmazda Teherana zavisi isključivo od odluka Vašingtona. Jedan je insajder otkrio da pripremaju plan za dalje proširenje sukoba, ako Tramp ostvari prethodne pretnje napadom na iransku infrastrukturu. Podsetimo, američki je predsednik prošlog meseca rekao da će Vašington uništiti iranski most ili elektranu svaki put kada Teheran cilja brod u moreuzu.

Drugi je izvor rekao da Iran neće postaviti “nikakva ograničenja” po pitanju svog odgovora u slučaju američke agresije.

- Ako SAD ode predaleko, Iran će se braniti po svaku cenu, izaći izvan regije i napasti i Evropu - dodao je.

Iran je ranije već pokazao spremnost za napad na udaljene ciljeve. U nedeljama nakon što su SAD i Izrael započeli rat u februaru, Vašington je optužio Teheran da je ispalio više projektila, od kojih nijedan nije dosegao cilj, na Dijego Garsiju, zajedničku američko-britansku vojnu bazu u Indijskom okeanu, udaljenu oko četiri hiljade kilometara.

Foto: MediaPunch/BACKGRID/Backgrid USA/Profimedia

 

Turska je u martu izjavila da je NATO-va protivvazdušna odbrana presrela nekoliko balističkih projektila lansiranih iz Irana, dok je britansku vazdušnu bazu u Akrotiriju na Kipru istog meseca pogodila bespilotna letelica. Zapadni zvaničnici su u to vreme rekli da sumnjaju da se radilo o iranskom dronu koji su ispalile regionalne posredničke snage, a ne o samom Teheranu.

Stručnjaci navode da je iranski napad prošlog meseca na američku bazu u Jordanu, u kojem su ubijena tri američka vojnika, bio najprecizniji napad dugog dometa koji je Teheran izveo te je tako pokazao svoju sposobnost gađanja ciljeva na većim udaljenostima.

- To je takođe bila poruka Evropi: “Možete primati projektile, pa biste bi trebalo da znate koju poziciju ćete imati u ovom ratu”. Vrlo velika greška, poput pogotka naše infrastrukture, mogla bi uzrokovati da rat pređe regiju i dosegne Evropu - rekli su izvori bliski režimu za Fajnenšl tajms.

BONUS VIDEO: