U govoru pred studentima na prestižnom Koledžu Evrope u Brižu, Stub je naglasio da je razdoblje nakon Hladnog rata nepovratno završeno. Svet se danas, poručio je, nalazi na istorijskoj prekretnici uporedivoj s krajem Drugog svetskog rata 1945. godine ili padom komunizma 1989. godine.

Iako je sam po prirodi sklon optimizmu, pred studentima univerziteta koje je i sam pohađao tokom 1990-ih priznao je da danas, nažalost, postoji pregršt razloga za pesimizam.

- Na neki način, ja sam svoje studiranje počeo u eri svetla, a vi svoje započinjete u eri mraka - poručio je finski predsednik studentima.

- Nekada smo mogli govoriti da su tri najveća ubice čovečanstva - bolesti, glad i ratovi - pobeđeni. Danas to više nije istina. Svetlo je ustupilo mesto tami.

Stub, koji se godinama bavi geopolitičkim previranjima i o tome piše, direktno je uključen u evropske diplomatske napore da se snađu u drugom mandatu američkog predsednika Donalda Trampa, posebno kada se radi o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu.

Studentima je otvoreno rekao da će nakon diplome ući u „nemilosrdan svet u kojem svako gleda samo sebe” i u kojem se, prema nekim procenama, trenutno vodi čak 65 oružanih sukoba ili ratova.

- To je više nego u bilo kom trenutku nakon Drugog svetskog rata - upozorio je.

Globalna bezbednost, istakao je Stub, na kraju će zavisiti od poteza najvećih sila – pre svega SAD i Kine. Pitanje je hoće li te dve velesile izabrati saradnju ili direktnu konfrontaciju.

- Ključno pitanje za sve nas jeste kako izgraditi evropsku bezbednosnu strukturu koja će obezbediti da Rusija više nikada ne napadne svoje susede - naglasio je finski predsednik. Dodao je kako će NATO i dalje ostati ključan odbrambeni savez, ali da Evropa mora razvijati i nove mehanizme, uključujući mere za izgradnju poverenja između Rusije i Evrope.

Uprkos teškim okolnostima, Stub je buduće diplomate, političare i zvaničnike pozvao da ne potonu u pesimizam, nego da ostanu ambiciozni u borbi za novu „eru svetla”. Predvideo je da bi se Evropska unija u narednih 30 godina mogla proširiti s današnjih 27 na čak 40 članica, pri čemu očekuje da se u evropski blok vrate Velika Britanija i Norveška, uz ulazak Moldavije i Ukrajine.

BONUS VIDEO: